Anessa Džinić

Zašto Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u svijetu???

Zašto Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u svijetu???
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Dvadeset godina nakon završetka rata, etničke podjele i korumpirana birokratija guše rast u zemlji i tjeraju mlade ljude na odlazak iz zemlje. Istraživano je 11 zemalja gdje se utvrđivala stopa globalne nezaposlenosti mladih ljudi.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina-Renata Mostarac

Nakon što je diplomirala na Univerzitetu u Sarajevu, odnose s javnošću, Renata se počela prijavljivati za radna mjesta; u prvih nekoliko mjeseci čak na 50 različitih radnih mjesta. Nije imala sreće, pa se vratila na fakultet i upisala master studij. Sada u dobi od 23 godine i pri kraju završetka master studija, suočava se sa istom stvarnošću.

Mislim da sam se prijavila do sada možda prijavila na 30 do 40 pozicija ovdje u Bosni. Ne želim ništa nestvarno, ja samo želim posao i bolju budućnost. Mislim da svi ljudi ovdje to zaslužuju. (Renata Mostarac)

U Bosni i Hercegovini, sjene sumnje i slabosti vise nad životima ljudi u ovoj državi. Tri etničke skupine koje imaju “ustavni status”, kako je predviđeno Daytonskim mirovnim sporazumom, kojim je okončan rat 1995. godine imaju suprotstavljene stavove o velikom broju pitanja i problema koji oblikuju današnje društvo. Sa 57,5 % stopa nezaposlenosti mladih Bosne i Hercegovine je najviša u svijetu, potaknuta raširenom korupcijom, nepotizmom i stagnacijom privrede.

Mostar, Bosna i Hercegovina-Marko Subašić

Izbjegao iz Bosne i Hercegovine kada je imao samo 14 mjeseci, živio kao izbjeglica dvije i po godine, a kasnije otišao u Njemačku gdje je ostao pet godina. 1998. godine se vraća u Bosnu i Hercegovinu. Markovo školovanje u Bosni jeste odraz nestabilnog mira koji je vladao nakon primirja. Kao bosanski Hrvat, on je išao u istu školu kao i njegove kolege drugih nacionalnosti, ali je bio odvojen od njih sistemom pod nazivom “dvije škole pod jednim krovom”. Škola sadrži posebne učionice s odvojenim nastavnim planovima i programima za bošnjačke, hrvatske i srpske učenike.

Kao dijete, nastojite da prihvatite stvari kakve jesu, ne pitajući se zapravo ‘zašto’ i ‘zbog čega.’ Počeo sam ispitivati tek kada sam postao malo stariji. To je čudno mjesto, pogotovo ako ste netko tko ignoriše postojanje granica i podjela. Ne vidim tu razliku u svakodnevnom životu, mi pokušavamo da mislim da je ovo jedan grad, i ne zanima me koja su imena ljudi koji žive u istoj ulici kao i ja. (Marko Subašić)

Grad Mostar je ekstremni primjer podjele: grad je podijeljen rijekom Neretvom, s jedne strane naseljeno Bosanacima, a sa druge Hrvatima. Student politologije, Marko nije uspio pronaći nikakav posao od kada je diplomirao.

Sarajevo, Bosna i Hercegovina-Nizama i Nermana Koldžo

Nizama i Nermana, 24 godine, su sve činile zajedno u životu, osnovno, srednje i visoko obrazovanje, vannastavne aktivnosti i stažiranja.

Kada su se prijavljivale na master  studij u Briselu, u aplikaciji su napisale da ako se desi da jednu prime, a druge ne prime na master studij, da će obje odustati. Obje se primljene i prije godinu dana su se vratile nakon što su magistrirale.

Mnoštvo poslanih aplikacija za posao i Nizama je još uvijek nezaposlena. Ne sputava je njena kvalifikacija, već kompanije koje ne zapošljavaju ljude s “druge strane”, uprkos zakonima donesenim 2003. godine koji zabranjuju takve diskriminacije pri zapošljavanju. Kandidati će često platiti mito da bi dobili poslove koji su im potrebni. I premda je javni sektor jedino mjesto gdje obilje stabilnih položaja relativno postoji, gotovo su nedostupni bez direktne veze i utjecaja.

Problem je dodatno otežan izostankom značajnog privrednohog rasta. Stopa rasta BDP-a (Bruto društveni proizvod) sada je -0,7 %, a dohodak per capita (po glavi stanovnika) je 12.668 KM.

Jan-Zlatan Kulenović, u posljednjih 13 godina voditelj omladinskog sektora i voditelj informativne agencije mladih (OIA) rekao je da ogromna birokratije u Bosni i Hercegovni, guši strana ulaganja.

Takva klima je povezana s političkom situacijom, nestabilnosti, korupcijom i kompliciranin birokratskim procedurama za razvoj novih preduzeća ili stranih ulaganja. Zlatan Kulenović

Prema Ustavu države, Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je republika koja djeluje i funkcionira u skladu sa zakonom i sa slobodnim i demokratskim izborima. Birokratska Vlada je toliko kompleksna, da se država bori sa njenom neučinkovitošću. Zbog rastučeg nepotizma, mladi ljudi upadaju u začarani krug, pogotovo ako nisu članovi nikakvih stranaka onda slijedi mukotrpan put pronalaska posla u takvoj državi.

Većina radnih mjesta u privatnom sektoru koji postoje nude vrlo niske plate i loše uslove rada. Tu spada vremenski okvir za pauzu, naknada i vrijeme rada. Gdje je zahtjev za zapošljavanjem tako visok, poslodavci stalno mogu utjecati na otpuštanja radnika i zapošljavanje novih radnika sa BIRO-a. Postojanost sive ekonomije (radnicima se ne uplaćuje socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje ili penzije) je sveprisutna. Oko 150.000 mladih ljudi do sada je napustilo državu otkako je rat završio 1995. godine, s tim što njih 10.000 odlazi svake godine. Ostajemo još uvijek generacija TBD (to be determined).

 

bosnia.alrasub.com

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *