Anessa Džinić

Uzroci i posljedice referenduma u Švicarskoj

Uzroci i posljedice referenduma u Švicarskoj
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Na referendumu održanom u nedjelju, Švicarci su sa 77% glasova odbacili jednu inicijativu, a to je da se švicarskoj centralnoj banci (SNB) naredi da značajno poveća stepen pokrivenosti švicarske valute u zlatu. Zbog toga je kurs CHF blago oslabio, te se odmaknuo od razine koju je centralna banka obećala braniti.

Švicarski glasači su uvjerljivo odbacili sve tri inicijative referenduma i to o ukidanju jedinstvene porezne stope za bogate strance, o otkupu goleme količine zlata koje bi se potom čuvala u Švicarskoj, te strožijim ograničenjima za doseljenike što bi dodatno opteretilo bliske privredne veze s EU. Većina od 26 švicarskih kantona odbacila je sva tri prijedloga, te se prema tome narodne incijative smatraju odbačenima. Švicarski sistem direktne i parcipativne demokratije omogućava svakome ko prikupi dovoljno potpisa za svoju inicijativu da o tome ishodi referendumsko izjašnjavanje.

Inicijativom ‘Spasimo naše zlato’ se tražilo da Švicarska Narodna Banka obavezno poveća svoje zlatne rezerve sa sadašnjih 8 posto na 20 posto, što bi uzrokovalo probleme u trenucima kad ta banka na svaki način pokušava obraniti tečaj od 1,20 franaka za 1 euro, određen na vrhuncu krize europske valute.

Tek nešto manje, 74 posto glasača,  je odbilo drugu inicijativu kojom se za čak 75 posto, na manje od 17 hiljada, željelo smanjiti godišnji broj dozvola za imigrante u odnosu na sadašnje razine kako bi se smanjio negativni utjecaj na čistoću švicarskog okoliša. Da je inicijativa prihvaćena, to bi još više otežalo položaj Švicarske u pregovorima da zadrži niz povoljnih trgovinskih sporazuma s EU, svojim najvećim privrednim partnerom, a koji su usko povezani s obavezom osiguravanja slobodnog kretanja radnika.

Projekcije ishoda glasanja pokazuju da su Švicarci odbili i treću inicijativu, kojom se željelo ukinuti porezne olakšice bogatim strancima. Prvi rezultati pokazali su da je 68,7 posto stanovnika Ženeve, koji se smatra kantonom milijunaša, odbacilo ukidanje jedinstvene porezne stope za strane bogataše. Da je inicijativa prošla moguće je da bi neki od 5.729 stranih milijunaša koji radije plaćaju porezni paušal od milijardu švicarskih franaka (830 milijuna eura), nego poreze u vlastitoj domovini odlučilo iseliti, što bi Švicarskoj donijelo rupu u budžetu.

Budući da je nestala opasnosti da će SNB morati kupiti više od 1500 tona zlata, zlatom se u utorak navečer, nakon otvaranja finansijskih tržišta na Dalekom istoku trgovalo po cijeni približno 1% nižoj od one po kojoj se trgovalo u petak prošle sedmice. Trenutna cijena zlata je 1.164 dolara po unci, što je čak 39% ispod rekordne cijene dosegnute 2011. godine. Tada je cijena bila 1.920 dolara po unci.

Za ovu sedmicu najavljeno je dosta važnih događaja koji bi mogli imati značajan utjecaj na kretanja na finansijskim tržištima. Najvažniji među njima su podaci o nezaposlenosti u SAD-u i Kanadi koji trebaju biti obznanjeni krajem sedmice, te sastanci i konferencije za štampu centralnih banaka eurozone, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije. S obzirom na situaciju, kakva kretanja možemo očekivati na finansijskim tržištima u bližoj budućnosti?

Kurs eura u odnosu na švicarski franak će se vjerojatno nastaviti kretati malo iznad razine od 1,20 jer će SNB i dalje sprječavati svaki pokušaj jačanja franka. Kretanje eura u odnosu na ostale valute ovisit će o odlukama koje u četvrtak donesu guverneri ECB-a (Evropska centralna banka). Na temelju izjave čelnika ECB-a da se pod hitno mora nešto napraviti o pitanju iznimno niske stope inflacije u eurozoni, dio investitora na finansijskim tržištima očekuje nove mjere koje će utjecati na nastavak slabljenja kursa eura.

 

bosnia.alrasub.com

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *