Hamida

Uticaj medija na seksualizaciju djece

Uticaj medija na seksualizaciju djece
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Procijenjeno je da potrošačka vrijednost djece u dobi od 8-12 u SAD-u iznosi oko 48 milijardi dolara godišnje. Korporacije ciljaju na ove članove društva jer po prvi puta raspolažu svojim vlastitim novcem. Ovim korporacijama se prebacuje oduzimanje djetinjstva od djece u cilju njihovog podsticanja  na što veći konzumerizam njihovih proizvoda. Takvi korporacijski interesi su doveli do nastanka pojma“ korporacijska pedofilija“. Zbog nepobitne činjenice da u savremenom potrošačkom društvu “sex sells“, za povećanje profita  isti princip je preusmjeren i na djecu.

Da bi se postigla indoktrinacija tih članova društva bilo je neophodno stvoriti im nedostojne ideale i uzore, i iscenirati njihove različite sex skandale/navike, ili ih jednostavno “razotkriti“ javnosti, s ciljem povođenja djece za njima. Uzmimo za primjer prenaglašeno izražavanje seksualnosti od strane nekadašnjih “teen stars“ iz Disneya, Britney Spears, Lindsey Lohan, Miley Cyrus itd.

Sada se više toliko i ne govori o seksualizaciji, koliko o pornografikaciji kulture od strane zabavne inustrije čiji su konzumenti pored ostalih i djeca. Miley Cyrus sa svojim “twerk-a-thon“ , simulirajući seksualne odnose, Rihanna sa lezbijskim scenama u svojim spotovima, Katty Perry imitirajući nevinost djevojčice, okružena dječijim igračkama i slatkišima, dok polugola leži na rozom oblaku, ujednačava djetinjstvo i seksualnost, Lady Gaga dok simuliše orgije sa grupom muškaraca. Jedna od globalno poznatih pjesama od Lady Gaga zvuči na  sljedeći način :

Do what you want

What you want with my body

What you want with my body

You can't have my heart and

You won't use my mind but

Do what you want with my body

Do what you want with my body

You can’t stop my voice, cause

You don't own my life but

Do what you want with my body

 

Muzički spotovi imaju naročit uticaj na oblikovanje dječijeg razmišljanja i ponašanja.  Prema nekim istraživanjima 75% muzičkih spotova sadrže seksualni sadržaj, čineći da sve više maloljetne djece stupaju u predbračne odnose.

Danas su mediji  postali primarni izvor sex edukacije za djecu i tinejdžere, te zbog nepostojanja adekvatnog filtriranja medijskog sadržaja seksualne prirode, različita seksualna ponašanja i navike odraslih se prezentuju djeci kao normalna i uobičajena. Seksualni odnosi između nevjenčanih partnera se pokazuju i preko 24 puta više nego takvi odnosi među vjenčanim parovima.

Američka Psihološka Asocijacija (APA Task Force)  osnovana je kao odgovor na seksualizaciju djece i sve veću zabrinutost roditelja, novinara, psihologa,  organizacija za dječiju dobrobit itd. APA je dugo bila uključena u pitanja koja se odnose na utjecaj medijskog sadržaja na djecu. Ono što iznova studije pokazuju jeste da su žene, više nego muškarci, prikazivani u medijima na seksualan način i da su objektificirani. Nerealni ideal ženske ljepote  se naglašava i stvara šemu percepije žene i njene uloge u društvu koji je u čvrstoj relaciji sa fizičkim izgledom.

U nekim studijima koje se fokusiraju na seksualizaciju žena, a u kojoj je uvrštena i studija o djevojčicama, poput one od  O’Donohue, Gold i McKay (1997), koji su u vremenu od 40 godina analizirali 5 glavnih časopisa za žene i muškarce, uglavnom usmjerene za  odrasle čitatelje,pokazuje da iako je neznatan procenat prikazivanja djece u seksualnom kontekstu  (1.2%), 85 % od toga su djevojčice bile više seksualizirane od dječaka. Međutim, u stalnom porastu je iskorištavanje djece, naročito djevojčica, od strane modnih agencija, filmske i muzičke industrije u kojima se prezentiraju kao odrasli ljudi. U tom smislu sve više se normalizuju dječiji modeli, gdje se djevojčice od čak 4 godine odijevaju i šminkaju oponašajući odrasle žene. Kao jedna od takvih dječijih modela jeste desetogodišnja Thylane Lena-Rose Blondeau koja je za Vogue Paris pozirala u brojnim neprimjerenim pozama, izazivajući time kontroverzu u cijelom zapadnom svijetu.

U nedavnom istraživanju od 5,666 odjevnih predmeta za djevojčice pokazalo je da 31% od njih ima seksualne značajke.  Neke od takvih pojava jeste i  reklama  Skechers-a, “naughty and nice“, u kojem je istaknuta Christina Aguilera odjevena kao učenica, sa kikicama, lizalom i raskopčanom košuljom, zatim,  emisije za modu u kojem su modeli odrasle dobi odjevene u intimno rublje prezentovane kao djevojčice. Ono što se time zapaža jeste da se djevojčice ohrabljuju kroz medije da što više eksponiraju svoje tijelo, da se glavna vrlina žene procjenjuje na osnovu  njenong fizičkog izgleda, a kod dječaka stvara predstavu žene kao objekt zadovoljavanja njihovih potreba.

Fotošopiranje žena u medijima, naročito modnim magazinima stvara nerealni ideal ženske ljepote, što može dovesti do bulemije, anoreksije, nesamopouzdanja, kod mladih djevojaka. Svjesni štetnosti  fotošopa  po djecu i mlade djevojke neke zemlje poput Britanije su razmatrale mogućnost uvođenja zabrane fotošopiranja modela u medijima.

 

Iako su crtani filmovi sastavi dio djetinjstva mnoge stvari su nepoznate široj javnosti, pogotovo o Disney produkciji. Pored toga što su mnogi (mainstream) crtani filmovi za djecu kreirani navodno za odgoj djece i širenjem određenih plemenitih  poruka, mnogo je skrivenih poruka koji negativno utiču na djecu; Snjeguljica koja se udaje za čovjeka, princa ,kojeg je vidjela jednom u životu, sirena Ariel koja je neposlušna svom ocu  i napušta vlastiti dom zbog čovjeka kojeg i ne poznaje, Pepeljuga kojoj se snovi ostvare bez bilo kakvog vlastitog ulaganja truda, Zvijer iz crtanog filma “Ljepotica i zvijer“, gdje je poruka da se ljubav izražava grubošću i kućnim pritvorom itd.

Dimitri Christakis, američki naučnik, George Adkins profesor pedijatrije na Sveučilištu u Washingtonu, smatra da previše izlaganje djece stimulacijama putem medija negativno utiče na razvoj dječijeg mozga. Rapidno mijenjanje scena kroz reklame, filmove, crtane filmove dovodi do prestimuliranja dječijeg mozga. Prestimuliranje dječijeg mozga u kritičnom periodu njegovog  razvoja  izlaganjem takvim scenama, uslovljava mozak za očekivanje visokog stepena stimulacije, što dovodi u kasnijem životu do slabog fokusiranja, nepažnje i dosade u stvarnom životu.

Na osnovu njegovog istraživanja prosječna dob u 1970 u kojem su djeca počinjala  gledati TV iznosila je 4 godine, u današnjem vremenu ona iznosi  4 mjeseca. Vrijeme koje dijete danas provede gledajući TV  prije nego napuni  5 godina iznosi 4.5 sati, što predstavlja 40% njihovog ukupnog budnog stanja. Što dijete više gleda TV prije nego što napuni 3 godine bit će podložen većem riziku da u školskom periodu ima problem  pažnje. Crtani filmovi u kojima se rapidno mijenjaju scene, poput “Power Puffs Girls“, povećavaju za otprilike 60% rizika za deficit pažnje kod djece, a programi sa nasilnim sadržajem za 110%.

U našeg razgovoru Dimitri je istakao kako nema ništa važnije za djecu od ljudske interakcije, što je danas postalo sve manje zastupljeno uslijed sve većih obaveza i bržeg tempa života roditelja. Jednom kada je dijete u kritičnom periodu razvoja mozga izloženo negativnim stimulansima, Dimitri kaže da ne postoji način da se negativne posljedice, proistekle iz toga, u kasnijem životu poprave.

Već su postala popularna razna takmičenja za izbor najljepše djevojčice, poput TV emisije Toddlers and Tiaras , gdje se  djevojčice oblače u razne odjevne predmete koji su neprimjereni za djecu, imitirajući Vivian iz “Pretty Woman“, koju tumači Julia Roberts, glumeći prostitutku, zatim Madonnu noseći imitaciju njenog poznatog kupastog grudnjaka itd.

Judith Reisman smatra da  Playboy uveliko doprinosi seksualizaciji djece, dječijoj pornografiji i incestu,  time što žene predstavljaju kao djevojčice, a djevojčice u žene. U svom časopisu eksponiraju likove nagih žena okruženih igračkama i dureći se poput djevojčica, štiteći se na taj način od zakona u vezi dječije pornografije. Judith usto povezuje pornografiju sa seksualnim prestupima, navodeći da se  je kod 100% seksualnih prijestupnika, pedofila pronasla pornografija u vrijeme njhovog hapšenja.

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *