Anessa Džinić

Uloga i značaj Vijeća Evrope u kreiranju standarda za profesionalan rad medija i novinara

Uloga i značaj Vijeća Evrope u kreiranju standarda za profesionalan rad medija i novinara
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Vijeće Evrope je evropska regionalna organizacija čije se djelovanje temelji na zaštiti i unapređivanju ljudskih prava. Zemlje koje žele pristupiti moraju ispunjavati tri uslova, a to su: višestranački parlamentarni sistem, tržišna ekonomija i zaštita ljudskih prava. Vijeće Evrope se još naziva i ‘Velikom Evropom’. Osnovano je 1949. godine sa institucijama kao što su: Parlamentarna skupština, Odbor ministara, Komisija i Sud za ljudska prava. Osnovna načela rada Vijeća Evrope jesu koncipirana i sadržana  u Statutu  Vijeća Evrope, dok se osnovni cilj  organizacije bazira na Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Jedan od ogranaka Vijeća Evrope koje je relevantno za aktivnosti medija jeste i Komitet direktora za medije masovne komunikacije koji se bavi provođenjem programa u domenu masovnih medija. Promoviše informiranje u pluralističkom demokratskom društvu kao i slobodan protok informacija i ideja, te podupiranje nezavisnih i autonomnih medija koji održavaju različitost stavova i kultura. 1987. godina se navodi kao godina gdje su pojačana interesovanja za medije i novinare kao i za njihov rad. Evoropski sud za ljudska prava je zadužen za zakonske regulative koje će štiti prava medija novinara, te medijsku transparentnost i slobode.

Rad Sektora za medije Vijeća Evrope je prvenstveno usmjeren na ‘jačanje slobode  izražavanja i informiranja, te slobodan protok informacija i ideja preko granica’. U tom smislu moguće  je izdvojiti nekoliko pitanja kojima Vijeće Evrope poklanja naročitu pažnju, a to su prekogranična televizija, pravo pristupa informacijama, javno emitiranje, novinarske slobode. (Amila Šljivo-Grbo, Mediji i demokratizacija društva, 2009)

Među pitanjima kojima Vijeće Evrope pridaje posebnu pažnju nisu kreiranje standarda za profesionalan rad medija i novninara, a trebalo bi da budu. To je jedno od krucijalnih pitanja na kojima se zasniva moderni žurnalizam kao i Internet komunikacije. Danas se sve više značaja pridaje slici kao nosiocu vijesti, ali ne i onome što tu sliku sačinjava, tj.što bi je trebalo sačinjvati, a to je sama vijest koja bi trebala da odgovara na 5W (Who, What, Where, When & Why) kao osnovnom zahtjevu koji bi se trebao poštovati pri formiranju vijesti. Glavno pitanje današnjice jeste ko sve radi na medijima i da li su dovoljno edukovani, profesionalni i nepristrasni? Da li imaju dovoljno kvalitet i sposobnosti da budu profesionalni novinari koji svakodnevno diseminiraju veliku količinu informacija?

Vijeće Evrope je organizacija koja bi trebala obratiti pažnju i na kreiranje standarda za profesionalan rad medija i novinara. Ako ne postoje profesionalni mediji i profesionalni novinari, onda ne postoje ni profesionalno usmjerene informacije, a ni profesionalno građanstvo koje ne poznaje selekciju istih.  Možda je glavni problem u samoj neosvještenosti onih  koji kreiraju regionalnu, a i svjetsku novinarsku scenu. Profesionalni novinari odmah zahtijevaju i profiliranu publiku koja će biti sposobna i podobna da njihove profesionalno napravljene vijesti kritizira, da ima istančan ukus i konkretan feedback (povratnu informaciju), a onda profilirana publika će da traži maksimalnu posvećenost novinara ka svom profesionalizmu.

Borba za slobodu štampe se mora ocijeniti kao jedna od uzleta ljudskog duha!!!

Novinari bi trebali sami da nametnu profesionalizam kao takav i medijima u kojima rade, a i institucijama koje su same zadužene za stvaranje takvog radnog okruženja. Vijeće Evrope opredijeljeno je da utječe kako na zakonodavstvo zemalja članica, tako i na izgradnju političke kulture demokracije u kojoj se događa slobodna debata i istovremeno slobodno prezentiranje debate javnosti ne predviđajući mogućnost ugrožavanja te slobode zakonskim  normama za te prekršioce. Profesionalizam u radu novinara i medija, te ljudska prava i zakon o slobodi izražavanja su usko povezane cjeline koje traže potpuno posvećenost kako bi postale kompaktne. Temeljna funkcija jedne od  međunarodnih organizacija (Međunarodna federacija novinara-IFJ) jeste je borba za zaštitu i nepovredivost novinarske profesije.

Novinarska etika treba postaviti norme, smjernice, pravila i  kodekse koji će voditi, ali ne i prisiljavati novinare kako bi bili humaniji. … Ova definicija naglašava i podstiče izradu valjanog upustva kojeg će se pridržavati profesionalci dobrovoljno, čime će ustvari oni potvđivati svoj profesionalizam. (Hierbert, Ungurait i Bohn)

Značajno je navesti da sloboda zna ponekad biti pogrešno interpretirana, pa joj je zato potrebno utvrditi neka ograničenja. Muhamed Nuhić, jedan od pionira bosanskohercegovačkog novinarstva,  insistira da borba za slobodu štampe se mora ocijeniti kao jedna od uzleta ljudskog duha i uma i kao djelo hrabrosti i dalekovidnosti; kao i svaka druga sloboda i sloboda štampe se neprekidno osvaja i mora se uvijek iznova osvajati, ali stalno sa novih, već dostignutih pozicija.

Although the media sholud be independent in its work, the state should establish mechanism that maintain a level of profesionalism of the media in order to assure full recpect of  internationally set standards of  human  rights./Iako bi mediji trebali biti nezavisni u svome radu, države bi trebale etablirati mehanizme koji će održavati nivo profesionalizma medija u svrhu osiguranja poštivanja međunarodnog seta standarda ljudskih prava. ( Novi pogledi, br. XVIII/10; članak: Democratic elections reiquire a democratic media, str:36)

 

bosnia.alrasub.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *