Azra Kahriman

Uloga i ograničenja morala u međunarodnim odnosima

Uloga i ograničenja morala u međunarodnim odnosima
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

   Joseph Nye u svojoj knjizi “Kako razumevati međunarodne sukobe”, navodi kako moral igra manju ulogu u međunarodnoj politici od njegove uloge u unutrašnjoj politici, a sve to iz četiri razloga.

Prvi razlog leži u slabosti međunarodne saglasnosti o vrijednostima, usljed postojanja brojnih različitosti između različitih naroda i država. Država, kao teritorijalno zaokružena zajednica naroda i građana predstavlja nešto apstraktno u odnosu na njene podanike, i samim tim države su drugačije u odnosu na pojedince, što predstavlja drugi razlog. „Poenta je da kada pojedinci djeluju kao lideri država o njihovim akcijama se sudi nešto drugačije.“[1] Treći razlog se ogleda u složenosti uzročno-posljedičnih odnosa. Posljedice djelovanja u unutrašnjoj politici je veoma teško znati i predvidjeti. Međutim, to je dosta teže u međunarodnoj politici, uzevši u obzir da na toj sceni postoji više država koje svakodnevno stupaju u odnose koji su u interesu strana. Svaka odluka, ticala se ona politike ili ne, ima svoj uzrok i posljedicu. Kao četvrti razlog Nye navodi da su ustanove međunarodnog društva naročito slabe, i „da je razilaženje između pravde i poretka veće u međunarodnoj nego u unutrašnjoj politici.“[2]

Postoje minimalno tri različita viđenja uloge morala u međunarodnim odnosima, koje Joseph Nye navodi u svojoj knjizi, tj. skeptici, državni moralisti i kosmopolite. „Skeptici kažu da moralne kategorije nemaju značaja u međunarodnim odnosima, jer nema institucija koje bi obezbjedile poredak.“[3] Razloge za nemogućnost primjene morala, skeptici pronalaze u tome da nije moguće precizno odrediti šta je to moralno ispravno, a šta nije moralno ispravno. Ako već naša ljudska percepcija ne može to da odredi, skeptici postavljaju pitanje kako će onda da države odrede šta je moralno, a šta ne, i da djeluju u skladu sa tim. „Državni moralisti tvrde da međunarodna politika počiva na društvu država sa određenim pravilima, premda ta pravila nisu uvijek sasvim poštovana“[4] dok kosmopolite „vide međunarodnu politiku ne samo kao društvo država, nego i kao društvo pojedinaca.“[5]

 

bosnia.alrasub.com

________________________________

[1] Nye Joseph, 2006., Kako razumevati međunarodne sukobe, Stubovi kulture, Beograd, str. 35

[2] Nye Joseph, 2006., Kako razumevati međunarodne sukobe, Stubovi kulture, Beograd, str. 36

[3] Isto

[4] Isto, str. 40

[5] Isto, str. 42

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *