Hamida

Sigmund Frojd: Osnivač psihoanalize

Sigmund Frojd: Osnivač psihoanalize
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Idealno stanje bi, naravno, bilo takva zajednica ljudi koji su svoj nagonski život podredili diktaturi uma”, Sigmund Frojd

Sigmund Frojd, austrijski ljekar, osnivač psihoanalize, ljekar za nervne bolesti i profesor nervne patologije na Univerzitetu u Beču rodio se 6. maja 1856. godine

Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar porodice. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u za rasvjetu pri učenju koristila svijeće.

Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Jevrej nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije spriječavali da nauči govoriti francuski, engleski, italijanski i španski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Ničea, Hegela, Šekspira i Kanta.

Studij medicine u Beču započinje 1873. godine, a tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom će se kasnije oženiti.

Godine 1877. mjenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više.

Nakon završetka školovanja 1881. godine prihvata radno mjesto u Institutu za cerebralnu anatomiju gdje radi istraživanja upoređujući mozgove odraslih ljudi i fetusa, a nekoliko godina kasnije radi studiju o kokainu te 1884. godine otrkiva njegova analgetska svojstva i iskušava ga na sebi. Jedna od značajnih godina za njegovu karijeru bila je 1885. godina kada je pozvan da boravi četiri mjeseca u Parizu i radi s jednim od najpoznatijih neurlogoa toga vremena Jeanom Charcotom koji je istraživao uzroke i terapiju histerije putem hipnoze. Naredne godine vraća se iz Pariza u Beč i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Frojd se posvećuje oboljelima od histerije koje, što je u to doba bilo uobičajeno, liječi elektroterapijom i hipnozom. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih asocijacija i analizi snova. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne.

Pred nacistima je 1938. emigrirao u London, gdje je 1939. umro. Posebno je isticao značaj nesvjesne psihe i seksualnog nagona na psihički život ljudi. Njegove psihoanalitičke studije su znatno uticale i na literaturu i na filozofiju.

Objavio je veliki broj djela i psihoanalitičkih studija od opšte medicinske, posebno psihoterapijske vrijednosti. Bio je kompleksna ličnost u svakom pogledu, a nacionalno se nije nikad do kraja osjećao Jevrejinom (zbog čega je imao nesporazuma sa sunarodnicima), niti pripadnikom austrijske ili njemačke kulture.

Djela: “Psihopatologija svakodnevnog života”, “Tumačenje snova”, “Tri rasprave o seksualnoj teroriji”, “Dosjetka i njen odnos prema nesvjesnom”, “Prilog istoriji psihoanalitičkog pokreta”, “Uvod u psihoanalizu”,”Totem i tabu”, “O snu”, “Psihologija masa i analiza ega”, “Ja i ono”, “Mikelanđelov Mojsije”, “Dostojevski i oceubistvo”, “Nelagodnost u kulturi”, “Nova predavanja za uvođenje u psihoanalizu”, “Studije o histeriji” (s Jozefom Brojerom), “Autobiografija”.

Izvor : 6yka.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *