Hamida

SAD: Pravo na spaljivanje nacionalne zastave…. da ili ne!?

SAD: Pravo na spaljivanje nacionalne zastave…. da ili ne!?
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Sutra će, 21. juna, biti tačno 25 godina od donošenja odluke Vrhovnog suda Sjedinjenih Država kojom je, glasovima sudija 5 prema 4, odlučeno da je pravo Amerikanaca na spaljivanje nacionalne zastave jedna od sloboda govora i izražavanja garantiranih i zaštićenih američkim ustavom.  Od te presude, iz već daleke 1989. godine, do danas traju kontroverze i bezuspješni pokušaji da se  usvoji ustavni amandman kojim se američka zastava zaštiti od skrnavljenja te vrste.

Povodi i trenuci spaljivanja nacionalne zastave najčešće su bili anti-ratni prosvjedi grupa i pojedinaca. Nikoga nisu ostavljali ravnodušnim, a u većini američkih saveznih država usvojeni su zakoni kojima  se skrnavljenje nacionalne zastave na taj način zabranjuje i oštro kažnjava.

Sve do 21. juna 1989. godine kada je Vrhovni sud presudio da je taj čin legalno dozvoljeni čin protesta.

Elliot Mincberg, predstavnik organizacije “Narod za američki način” kaže:

“U skladu sa našim ustavom, ne može niko nikom zabraniti da kaže ono što misli samo zato što ne dijeli gledište tog drugog.” 

I sada, 25 godina kasnije, odluka Vrhovnog suda je povod i uzrok snažnih emocija, pogotovo među vojnim veteranima koji nacionalnu zastavu doživljavaju kao vitalni simbol američke demokratije.

Penzionirani narednik američke vojske Louis Celli, predstavnik asocijacije “Američki veterani” ističe:

“Američka zastava je mnogo, mnogo više od komada platna. Simbolizira zemlju i one koji su se za nju žrtvovali. Predstavlja i naše pobjede i stradanja Amerikanca već više od 200 godina.”

On se nada da će i Kongres i savezne države usvojiti ustavni amandman kojim se američka nacionalna zastava štiti:

“Nisu vojni veterani ti koji bi jedini glasali za taj amandman. Glasala bi ogromna većina Amerikanaca, bilo bi jasno da takav amandman ima veliku podršku.”

Zagovornici prava na slobodu govora i izražavanja mišljenja, kao što je i Elliot Mincberg, vjeruju da je odluka Vrhovnog suda izdržala probu vremana:

“Američki ustav štiti pravo svakog Amerikanca na drugačije mišljenje, na mirne prosvjede, čak i ako misle i prosvjeduju protiv simbola kao što je nacionalna zastava. I time se osigurava sloboda i demokratija za koju se Amerikanci bore i ovdje i širom svijeta.”

Odluka Vrhovnog suda je legalni, zakonski akt. Politička debata o zaštiti nacionalne zastave trajaće i dalje.

 

 

Jim Malone, VOA

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *