Azra Kahriman

Robert Donia: “Sarajevo – Biografija grada”

Robert Donia: “Sarajevo – Biografija grada”
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine, nastao u vrijeme ekspanzije Osmanskog carstva. Uokviren planinama, grad je smješten u kotlini. Osmanlije su željeli da od Sarajeva naprave grad islamske ideologije i kulture. Osnivač ovog grada je Isa – beg Ishaković. Nakon Ilira, Rimljana i Slavena, nastupa period Srednjovjekovne Bosne, potom na njen teritorij dolaze Osmanlije, pa potom i Austro – Ugarska. Ova knjiga dotaknuvši se historije i same Bosne i Hercegovine, akcenat stavlja na Sarajevo, opisujući razne promjene koje su sa sobom donijeli određeni periodi vladavine BiH.

 
OSMANSKA UPRAVA

Na samom početku knjige se govori o nastanku Sarajeva kao grada i o samom imenu grada. Zamjenivši zemljište sa prijašnjim vlasnicima, Isa – beg gradi tekiju, niže tekije han, most, nekoliko dućana i mlinove na Miljacki. Polahko počinje formiranje naselja oko tekije. Ishaković, osnivač, a potom i upravitelj, sagradio je dvor, na turskom jeziku „saray“ i tako je Sarajevo dobilo ime. Prvi koji je na bosanskom području podigao orijentalno – islamske objekte je bio Isa – beg Ishaković, koji je te objekte i uvakufio, o čemu nam govori najstariji osmanlijski dokument u Bosni, vakufnama Isa-bega Ishakovića datirana između 1462. godine. Vakuf predstavlja neko dobro, koje osoba izdvoji iz svoje imovine kako bi poslužili za djelovanje i vjerskih, kulturnih i ekonomskih institucija.

„ Osnivač Sarajeva, grada za kojeg u jednoj od njegovih vakufnama piše da je ‘…ognjište ratova i cvijet među gradovima, grad gazija i boraca…’ nije ni slutio da će šeher, kome je udario temelje postati jedan od najljepših gradova na Balkanu.“Robert Donia

Gazi Husrev- beg je još jedan u nizu Osmanlija koji su u BiH ostavili značajne objekte. Osnovao je u Sarajevu medresu, džamiju, i biblioteku. Gazi Husrev- begova džamija je jedna od većih bogomolja u centru grada. U blizini ove džamije se nalazi i sahat – kula, koju je on također uvakufio.

Austrijski princ, Eugen Savojski, zajedno sa svojom vojskom ulazi u Sarajevo,i 1697. godine spaljuju veći dio grada. Oskrnavljeni su brojni objekti, Sarajevu je trebalo skoro 2 stoljeća da se vrati na nivo prije spaljivanja, u smislu broja stanovnika i prosperiteta. Događaje autor u knjizi piše hronološki, objašnjavajući i navodeći i statističke podatke.

 

AUSTROUGARSKI PERIOD

Berlinskim kongresom je dozvoljeno da AU okupira Bosnu i Hercegovinu. Bosna postaje krunska zemlja, kojom će obje vladati u isti mah. Upitno postaje vladanje, tj. da li će Austrija vladati ili će Ugarska vladati, ili pak neko zajedničko tijelo. 19. augusta 1878. počinje artiljerijski napad austrougarskih trupa na Sarajevo. Branitelji Sarajeva bijahu poraženi.
Autor navodi da Sarajevo u 20. stoljeće ulazi kao veći i razvijeniji grad, nego što je bio prije austrougarskog zauzimanja BiH. U Sarajevu se spajaju utjecaji četiristogodišnje osmanske vladavine i utjecaji koji dolaze iz Beča, od strane Austro – Ugarske. Benjamin Kallay provodi mnoge reforme u Sarajevu. Shodno njegovom nalogu, najveće vjerske, obrazovne i kulturne institucije svih vjerskih zajednica smještene su jedna u blizini druge. Za vrijeme austrougarske vladavine, broj stanovnika se udvostručio između prvog i zadnjeg popisa koji su uradili Austro – Ugari. Neke od građevina, sagrađenih u Sarajevu, u ovom periodu su: Vijećnica, zgrada današnjeg Predsjedništva, Inat kuća, Marijin dvor, Sebilj, Narodno pozorište, Zemaljski muzej, Pošta i brojne druge građevine.

 

ZABORAVLJENI GRAD

U Beograd, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije su prenesene brojne institucije i funkcije koje su se do tada obavljale u Sarajevu, zato R.J. Donia, Sarajevo naziva zaboravljenim gradom.

“ Na ovom svijetu postoji mnogo gradova sa imenom Saraj…ali ovaj bosanski obedemljeni grad Sarajevo je najnapredniji, ljepši i živahniji od svih.” Robert Donia

Osmanlije i Austro – Ugari, došavši u BiH, uvode brojne promjene, pa tako su i Jugosloveni BiH podredili svojoj upravi. Osnivaju stranke u BiH, politički život se mjenja i budi. Ekonomija jača. Jugoslovensko rukovodstvo kreće na put prema socijalističkoj ekonomiji i priprema brzu industrijalizaciju zemlje. Naime, zanatske radnje se uvode u državni sektor uključivanjem u zanatska udruženja.  Plan urbanizacije predviđa poboljšan željeznički saobraćaj, tramvaj do Ilidže, čak i prijevoz do nekoliko mjesta na periferiji grada Sarajeva. Komunistička partija, nakon razilaska Josipa Broza Tita i Staljina, radi na suzbijanju organizacija koje su bile smatrane potencijalno  kontrarevolucionarnim. Najveći dio teksta se odnosi na promjene koje sa sobom donose narodi koji vladaju nad teritorijom Bosne i Hercegovine. Sarajevo je grad koji je najduže u modernoj historiji, bio pod opsadom, tačnije 1. 425 dana. Svakodnevno, za vrijeme opsade Sarajevo je bilo gađano velikim brojem granata. Održavalo se mnogo pregovora za rješenje rata, doneseno je mnogo planova, ali nijedan od njih nije zaživio, sve do Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Pred kraj knjige, kao što je i za očekivati, autor pominje i minuli rat koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu. Pitanje nacionalnog ključa kulminiralo je u tom ratu. Koliko god se tri konstitutivna naroda trudila da izgrade stepen tolerancije jedni prema drugima, uvijek će razlike između njih izbijati na površinu. Netrpeljivost između Srba i Bošnjaka je svoj vrhunac dosegla tokom opsade grada 1992. – 1995. godine. Politički i ekonomski život Sarajeva, a i same Bosne i Hercegovine nakon rata, umjesto napretka, doživljala stagnaciju. Raznolikost grada je postojala od samog njegovog postanka, pa tako i postoji sve do dana današnjeg. Robert J. Donia, iako je američki historičar, napisao je biografiju grada, druge države, pa čak i drugog kontinenta. Nepristrasnost i objektivnost, se mogu primjetiti pogotovo u zadnjem dijelu knjige kada govori o ratu/agresiji u/na BiH, kada on, kao autor ne staje ni na jednu od sukobljenih strana.

 

Robert J. Donia je američki historičar kojeg svrstavaju u red najvećih poznavalaca historije Balkana. Završio je Univerzitet u Michiganu. U svojim knjigama on povezuje historijska dešavanja sa današnjom politikom i sociologijom. Osim knjige „Sarajevo, biografija grada“ napisao je i objavio „Islam pod dvoglavim orlom“, sa svojim harvardskim kolegom Johnom V. A. Fineom, napisao je „Bosna i Hercegovina: Tradicija koju su izdali“ i nekoliko drugih knjiga. Knjige su prevedene i na bosanski jezik.

 

Piše: Azra Kahriman

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *