Azra Kahriman

Propaganda v.s. reklama

Propaganda v.s. reklama
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Propaganda, koja je komunikacijska aktivnost, počesto se dovodi u vezu sa informiranjem, komuniciranjem, marketingom, manipulacijom i reklamom. Propaganda je disciplina koja može biti dovedena u vezu sa brojnim drugim sličnim disciplinama i oblicima; ona je, također, proces koji obuhvata i reklamiranje. Propaganda, pa i reklama postoje otkako postoji i čovjek, samo što samim svojim postankom nisu shvaćene kao takve, jer kako je mogao znati stari prodavac Grčke, da hvališući svoju robu, ustvari reklamira svoju robu?! Jedna od razlika propagande i reklame je u tome što je reklama samo vid propagande, odnosno jedan od načina propagande.

Propaganda

 … propagandu možemo definisati kao svjesnu, planski usmjeravanu komunikacijsku aktivnost na mijenjanju i modeliranju mišljenja, stavova i ponašanja prema interesu i zamislima onog ko propagandu organizuje i realizuje shodno unaprijed određenom cilju.“ Šemso Tucaković

 

Propaganda u svom djelovanju ima primjese manipulacije, jer samim tim da bi postigla svoj unaprijed zadani cilj, propaganda manipuliše masama ljudi. Ona prikazuje stvarnost onakvu kakvu želi, a ne onakvu kakva stvarnost u biti jeste. Korištena je i za vrijeme ratova, ali  i za širenje vjere. Riječ propaganda nastala je početkom 17. vijeka, kada je papa Grgur XV oformio ustanovu za širenje vjere – Congregatio de propaganda fide.

Propaganda se danas koristi podjednako i u ekonomiji i u politici. U ekonomiji poprima naziv „oglašavanje“ dok u politici – „politička propaganda.“ Politička propaganda je također smišljena planska aktivnost koja ima za cilj da utječe na političke stavove pojedinaca.

„Oglašavanje je svaki oblik prezentacije i promocije proizvoda ili usluga, koji se provodi posredstvom medija masovnog komuniciranja, a kojeg određeni oglašivač plaća.“ Nenad Brkić

 

Izrazi koji se često poistovjećuju sa terminom propagande su: informisanje, komuniciranje, marketing, manipulacija i reklama. Propaganda koristi svoje metode: metode stvaranja „odgovarajućih emocionalnih stanja“ i metod „prilagođavanja istine.“ Propaganda, da bi bila uspješna treba poštovati pravila i principe. Šemso Tucaković navodi sedam pravila, a „to su: istinitost, pristupačnost, pravovremenost, zanimljivost, angažiranost, uvjerljivost, usmjerenost“, dok 11 principa koje navodi Šemso Tucaković su: jednostavnost, sugestivnost, prilagodljivost, dramatizovanje, orkestracija, koncentracija djelovanja, ofanzivnost, kontinuitet, ponavljanje, diferencirani pristup i kontrapropagandno djelovanje.

 

Reklama

 „Reklama (lat. reclamare, ponovo uzvikivanje podataka o dobrim svojstvima neke robe sa pozivom na kupovinu). U savremenom značenju reklama je tehnika ili postupak isticanja, u interpersonalnoj komunikaciji, ili putem mas-medija, povoljnih svojstava neke robe. To se u mas-medijima čini najčešće plaćenim oglasima, spotovima, džinglovima i sl. .“ Šemso Tucaković

 

Reklama je vrsta komunikacije kojom kreator reklame, odnosno proizvođač pokušava uvjeriti potencijalne kupce u koristnost i nužnost reklamiranog proizvoda. Kreator reklamne poruke se može poslužiti kombiniranjem emocije i informacije, pri kreiranju reklamne poruke. Reklama stiže do potrošača putem medija masovnog komuniciranja, npr. radio, TV, Internet i sl. . Reklama da bi bila zapažena, ako je medij koji koristi TV, se često ponavlja na TV – u.

Osim preduzeća koja nude određene usluge/proizvode, reklame mogu imati i političke stranke, interesne grupe i sl. . Izum štamparskog stroja (J. Gutenberg) je poboljšao uslove reklamiranja. Navodi Šemso Tucaković da korijeni potiču iz vremena kada je prodavac hvalisao svoju robu na štandovima, isticao reklamne natpise, privlačio pažnju stvaranjem zvučnih signala pomoću bubnja, trube, zurle.

 

Propaganda i reklama

 Propaganda, svojim razvojem postaje zastupljena u svim segmentima života, sve je više u upotrebi. Propaganda je dugoročniji proces od reklame, jer sama propaganda podrazumijeva reklamiranje proizvoda/ usluge kako bi se korisnik/potrošač upoznao sa proizvodom/uslugom koji se reklamira, reklama je vremenski precizno definisana.

 

„Gledano iz ugla savremene realnosti, termini marketing i reklama najčešće se koriste kao pojmovi iz domena ekonomije. Propagandna komunikacija se, pak, ostvaruje u politici, kulturi, religiji, informiasnju, ekonomiji i drugim oblastima.“ Šemso Tucaković

 

Poznato je da reklame treba da pomognu da se neki proizvod proda i da pri tome ne biraju sredstva kojima će javnost uvjeriti da im je baš taj priozvod potreban, mada ne smiju u samoj reklamnoj poruci „blatiti“ konkurentski proizvod/uslugu. Reklama je vid propagande, da bi propagandna poruka bila uspješno provedena, treba postojati reklama tog proizvoda/ usluge, kako bi se javnost upoznala sa tim. Tržište, odnosno ciljna grupa se istraži da bi im se ponudila odgovarajuća reklamna poruka, odnosno da bi se prodao proizvod/usluga reklamnom porukom.

Propagandna aktivnost, podrazumijeva utjecanje na stavove i mišljena potencijalnih kupaca/korisnika usluga/proizvoda, i jedan od vidova vršenja propagandne aktivnosti je reklamna aktivnost, u tome je suštinska razlika. Reklamna aktivnost podrazumijeva reklamiranje proizvoda/usluga kako bi potencijalne kupce ili korisnike upoznali sa onim što ta firma/proizvođač nudi.

  1. Violeta, bosanskohercegovačka tvornica higijenskih preparata, imala je propagandne akcije od 2004. pa do tekuće, 2011. godine. U sklopu Violetine propagande su reklame na bilbordima, TV – u, sredstvima javnog prevoza u Tuzli, reklame za radio. Violetine reklame su samo jedan od vidova propagandne sktivnosti ove tvornice. Pored nabrojanih reklama, Violeta ima svoje promotere koji upoznaju kupce pojedinih tržnih centara sa Violetinim proizvodima i akcijama. Violetina propaganda, osim reklamiranja sadrži i ostale komponente.

 

Općepoznato je da ljudi često kupuju proizvode koji ih privuku svojim reklamama i reklamnim porukama. Stvoriti potrebu za tim proizvodima je primarni cilj, čime osoba postaje potrošač, odnosno izvor profita toj kompaniji koja proizvodi proizvod koji koristimo. Reklama, kao vid propagande može donijeti uspijeh kompaniji, jer kako će kupci saznati za ono što se nudi, ako ne preko reklama i oglašavanja!? Sličnosti između ove dvije aktivnost su u tome što obje imaju za cilj pridobijanje kupaca i samim tim ostvarivanje profita. Razlike između ove dvije aktivnosti su u tome što propagandna aktivnost ima mnogo više dijelova za obaviti nego što to ima reklamna aktivnost. Propaganda podrazumijeva i mnoge druge stavke osim reklame, koje se dovode u vezu sa datim/datom proizvodom/ uslugom. Proizvođači zadovoljavanjem potrošačevih želja i usluga grade povjerenje.

 

Propaganda i reklama ukazuju na vrstu poruka koje se šalju, ali i na aktivnosti odnosno ponašanja kod ljudi koja se žele postići. Reklama je prethodnik razvoja propagande. Propagandna poruka se razlikuje od reklamne po svojoj složenosti. Obje imaju funkciju uvjeravanja, i informativnu funkciju u som sastavu, ali je propagandna poruka malo složeniji sklop informacija i redundance.Jedno od osnovnih obilježja reklame je pretjerano hvalisanje prozivoda ili usluga, kako bi se privukao kupac i stvorila u svijesti potrošača misao: „Kako sam ja do sada magao/mogla bez tog proizvoda/usluge?!“ Reklama u sebi sadrže istinite i neistinite elemente. Reklamne poruke su bolje samim time što su jednostavnije i lakše razumljivije. I loša reklama, nažalost je reklama.

Propaganda, i reklama su dva različita termina. Dovode ih u vezu, navodeći da su slični, ali tu postoje određene razlike. Naime, propaganda je dugoročniji proces, koji u svom sklopu obuhvata reklamiranje proizvoda/ usluge, dok je reklama kratkoročan proces, vremenski precizno definiran. Oba ova termina imaju za cilj reklamiranje proizvoda/usluge, samo što propaganda pored toga obuhvata još nekoliko aktivnosti. Propaganda je vid mass-medijske manipulacije ljudima, jer bez masovnih medija nema ni propagande u današnjem, savremenom svijetu. Putem masovnih medija se vrši „upoznavanje“ ljudi sa proizvodima/ uslugama. Da nema propagande, letak bi bio samo obični papir, ovako uz propagandu letak možemo smatrati ličnom kartom proizvoda ili proizvođača. Reklama je ujedno i niži stepen propagande, pa samim tim kako se reklama razvijala i unaprijeđivala, došlo je do pojave propagandne aktivnosti.

 

Piše: Azra Kahriman

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *