Anessa Džinić

Posljedice stresa, tihog ubice

Posljedice stresa, tihog ubice
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Stres je tihi ubica. On dolazi u vaš život, stvara pustoš i uništava vaše zdravlje bez davanja najmanjeg nagovještaja. Mi često znamo odbacivati znakove stresa kao male probleme. Ali  simptomi stresa nisu nimalo bezazleni i zanemarivi. Stres se nakuplja tiho i pretvara u ozbiljan zdravstveni problem. Stres je moderna bolest koja vlada više nego što možemo povjerovati. Stres ‘jede’ osobe i pod svačijom kožom se kovitla i čeka. Mi vam donosimo nekoliko znakova stresa, koje trebate prepoznati i riješiti. Ako zanemarujete male znakove stresa, učinci stresa će biti ogromni tokom vremena. Od utjecaja na imunološki sistem, preko izazivanja depresije i smanjenja sive mase, do izazivanja ozbiljnih oboljenja, stres je jedan od glavnih uzroka bolesti modernog čoveka.

Najbolja stvar koju možete učiniti kada se znakovi stresa pojavljuju je isprobati neku opuštajuću terapiju poput muzike, hrane, odmora ili tjelovježbe.

 1. Lupanje srca.

Stres dovodi do tjeskobe i anksioznosti, što može dovesti do hipertenzije. Jako kucanje srca je jedan od glavnih znakova hipertenzije. Anksioznost i stres povezani su sa 27 posto većim rizikom od srčanog udara. Hronični stres ne povećava samorizik od srčanog napada, nego i utječe na to kako će se osoba oporavljati. Ako možete čuti lupanje srca, onda morate posjetiti doktora.

 2. Glavobolja.

Jeste li ikada čuli za „glavobolju zbog napetosti“. Previše stresa može stvorati i oštru glavobolju koja može čak prerasti u učestalu migrenu.

 3. Krv iz nosa.

Krv iz nosa može se dogoditi kada se vaš krvni pritisak iznenada podigne, bez upozorenja. Prirodni odbrambeni mehanizam tijela tada pusti malo krvi zbog kontrole krvnog pritiska.

 4. Gubitak memorije.

Stres vas može učiniti zaboravnim. Kratkoročni gubitak pamćenja često se događa kada imate puno radnog  pritiska ili imate iznimno stresan život. Ako vas vaša memorija počinje izdavati, onda morate napraviti pauzu i oporaviti se.

 5. Pretjerano znojenje.

Pretjerano znojenje, znojenje dlanova ili stopala i osjećaj vrućine su znakovi stresa. Ako se obilato znojite, a sjedite u klimatiziranoj sobi, trebate smanjiti vašu razinu stresa.

 6. Uporna razdražljivost.

Ako stalno imate osjećaj da vam je potrebno da vičete na nekoga ili da potrošite svoju energiju na neki drugi način, onda ste sigurno pod stresom. Naljutiti se ponekad je uredu, ali uporna razdražljivost je više od puke ljutnje.

stres
 7. Gubitak imuniteta.

Da li ste bolesni svaki mjesec? Ukoliko jeste, onda je to zbog toga što stres utječe na vaš imunitet. Nova studija Nacionalne akademije nauka, pokazala je čak da stres može utjecati i na pogoršavanje simptoma prehlade.

 8. Čuva kancerogene ćelije

Najnovija istraživanja pokazuju da stres može pomoći kancerogenim ćelijama da se bore protiv lijekova protiv raka. Studija, objavljenja u Žurnalu kliničkih istraživanja, rađena je na miševima koji su bili izloženi mirisu prirodnih predatora. Kada su životinje bile pod stresom, lijek protiv raka pokazao se kao manje efikasan u ubijanju kancerogenih ćelija, koje su zapravo bile održavane zahvaljujući adrenalinu koji je miš u tim trenutcima stvarao.

 9. Sužava mozak

Univerzitet Yale je objavio novu studiju koja svedoči o tome da i kod zdravih ljudi, stres ima negativan utjecaj na mozak. U publikaciji Biološka psihijatrija, istraživači objavljuju da stresni trenuci kao što su razvod ili gubitak posla, smanjuju sivu masu u pojedinim dijelovima mozga. Ovo je vrlo važno, zato što ovakve promjene u sivoj materiji mogu dovesti do psihijatrijskih i psiholoških problema.

 10. Utjecaj na gene potomaka

Utjecaj koji stres ima na gene nekog pojedinca može se prenositi sa generacije na generaciju, navodi nedavna naučna studija. Moguće je da stres vidljivo ne utječe na osobu koja ga je doživjela, ali da se posljedice prenesu njenim potomcima. Univerzitet u Cambridgeu obavio je ispitivanja na ćelijama. Rezultati su pokazali da se određeni markeri na genima koji nastaju usljed spoljašnjih faktora, kao što je stres, mogu naći i kod sljedeće generacije.

 11. Uvećava rizik od hroničnih oboljenja

Utjecaj na vaše dugoročno zdravlje mogu imati ne samo stres, nego i reakcija koja ga prati, zaključak je istraživanja koje je sprovedeno u Državnom univerzitetu Pensilvanije. Objavljena u žurnalu Anali bihevioralne medicine, ova studija otkriva da su ljudi koji su pod većim stresom i pod većim rizikom od hroničnih bolesti.

 12. Povećava rizik od moždanog udara

Ljudi pod stresom imaju povećan rizik od moždanog udara, obljavljeno je u studiji koja je izašla u Žurnalu neurologije, neurohirurgije i psihijatrije. Navike koje dovode do stresa, direktno su povezana sa visokim rizikom od moždanog udara.

 13. Može uticati na ishod borbe sa rakom

Borba sa rakom, dijagnoza, liječenje, pa čak i vrijeme nakon što je on “pobjeđen”, stresni su periodi u životu čovjeka. Istraživanja pokazuju da to kako se čovjek nosi sa tim stresom može utjecati na konačan ishod bolesti.

 

bosnia.alrasub.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *