Anessa Džinić

Osmosatni san, odmor ili uzrok anksioznosti?

Osmosatni san, odmor ili uzrok anksioznosti?
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Nismo uvijek spavali koliko spavamo danas, a to je punih osam sati neprekidnog sna. Nekoliko stoljeća prije, liječnici su propisivali daleko drugačiji režim spavanja. Međutim, izum sijalice je sve to promijenio. Lynn Stuart Parramore naišla je na podatak istražujući povijest sna dok je pokušavala da riješi svoje probleme sa spavanjem. Budila se usred noći, nakon samo nekoliko sati sna. To ju je činilo anksioznom. Ali je otkrila da se njezin ‘poremećaj’ sna prije nekoliko stoljeća smatrao prirodnim tokom spavanja.

Ljudi prije nisu čvrsto spavali cijelu noć. To je bila navika dok izlazak noću nije postao učestalom pojavom. Ljudi danas spavaju u dvije faze, faza ‘prvi san’ i faza ‘drugi san’. Prije električne energije i uličnih svjetiljki, noć je više pripadala boemima i skitnicama, a tek nekoliko ljudi u to vrijeme moglo je sebi priuštiti nosača svjetiljki. Dakle, većina ljudi prije XVII stoljeća je ostajala kod kuće, u pola noći su se budili i čitali, pa čak i razgovarali sa susjedima.

Pojavom industrijske revolucije i izumom ulične rasvjete, historičar Craig Koslofsky primjećuje da su zdravstveni radnici u XIX stoljeću preporučili cjelonoćni san bez prekida. Ljudi poput Parramore koji se bude usred noći nemaju poremećaj i svakako ne trebaju lijekovo kako bi zaspali i spavali cijelu noć.

Dugoročno sjećanje se vremenom briše, pa tako i strah od budnosti tokom noći nas čini anksioznim. S tim u vezi osmosatni san može biti uzrokom stresa zbog našeg htijenja da spavamo osam sati neprekidno. Opuštanje nakon napornog dana na poslu može biti bolje za naše mir od sve joge. Craig Koslofsky

Prije nego se konsultirate sa doktorom kako bi dobili recept za lijek protiv anksioznosti, imajte na umu da anksioznost može biti pogrešna dijagnoza i trebali biste tretirati svoj ‘poremećaj’ kao prirodni tok vašeg ciklusa spavanja. Uostalom postoji mnogo različitih načina spavanja, osim osmosatnog neprekidnog sna. Mnogi ljudi su eksperimentisali s alternativnim ciklusima spavanja.

Ono što većina ljudi ne zna je da se noćno spavanje sastoji od nekoliko različitih faza. Spavanje nije jedinstvena faza. Za vrijeme spavanja prolazimo kroz njih nekoliko. Normalno se spavanje odvija u nekoliko ciklusa, a svaki se sastoji od pet prepoznatljivih faza:

faza 1: lagani san

faza 2: dublji san

faza 3: prva faza dubokog sna

faza 4: druga faza dubokog sna

faza 5: brzo micanje očima (REM – Rapid Eye Movement).

Obično kada spavate počinjete od faze 1 i prelazite sve faze dok se ne dosegne REM san, i tada ciklus počinje ponovno. Svaki ciklus traje od 90 do 120 minuta. Vaš mozak reagira različito u svakoj od ovih pet faza sna. U nekim fazama tijelo se pokreće, a u drugim fazama ruke i noge su nepokretne.

Faza 1

Faza 1 je lagani san. Moždana se aktivnost smanjuje za 50 posto. Tu se doživljava drijemanje, ulazak i izlazak iz sna. Možete se lako probuditi. Ako se osoba u toj fazi probudi, može imati osjećaj da nije spavala. Pokreti očiju i pokreti tijela se usporavaju. Možete doživiti iznenadne pokrete nogu ili ruku ili drugih mišića. Ponekad se dogodi da dobijete osjećaj padanja. Ovo je prouzrokovano time što se motorni dijelovi tijela spontano stimuliraju.

Faza 2

Za vrijeme ove faze zaustavljaju se pokreti očiju i usporavaju moždani valovi. Aktivnost mozga postaje sporija. U ovoj fazi povremeno se javljaju nagli i kratki bljeskovi moždane aktivnosti. Kucanje srca se usporava, a temperatura pada. Tijelo se priprema ući u duboki san.

Faza 3

Faza 3 je prva faza dubokog sna. Moždani valovi su kombinacija sporijih valova, poznatih kao delta valovi, i bržih valova. Za vrijeme faze 3 veoma je teško nekoga probuditi. Ako se probudite u ovoj fazi moguće je da budete dezorijentirani nekoliko minuta.

Faza 4

Faza 4 je druga faza dubokog sna. U ovoj fazi, skoro isključivo se javljaju samo delta valovi. U ovoj fazi je također veoma teško nekoga probuditi. Obje faze dubokog sna su veoma važne da biste se osjećali svježe nakon buđenja. Ako su ove faze prekratke, san neće biti zadovoljavajući.

REM-san – faza naglih pokreta očiju

U REM fazu spavanja (faza brzog micanja očima – Rapid Eye Movement) ulazimo za oko 90 do 120 minuta od početka spavanja. Moždana se aktivnost pojačava, slijede intenzivni snovi. Kada uđete u REM, vaše disanje se ubrza, nepravilno je i plitko, a vaše oči se ubrzano kreću. Ritam srca i krvni pritisak se ubrzavaju, a većina mišića se paralizira. Zbog toga se, za razliku od ostalih faza spavanja, u ovoj ne okrećemo u postelji. Medicina smatra da je mišićna ukočenost zaštitni mehanizam koji sprečava tijelo da izvodi pokrete o kojima sanjamo. Kako se krećemo prema jutru, vrijeme provedeno u REM fazi se povećava, dok se vrijeme provodeno u dubokom snu smanjuje.

 

bosnia.alrasub.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *