Vildana Žigonja

Organizacijom vremena od ležerne ispitne sedmice.

Organizacijom vremena od ležerne ispitne sedmice.
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Piše: Vildana Žigonja

 

Bliže se ispitni rokovi, a gradiva je još mnogo. Kako sebi olakšati proces učenja, organizovati vrijeme i jednostavno uživati u procesu stjecanja znanja bez mnogo muke.

U nastavku teksta biće ponuđeno nekoliko savjeta za organizaciju vremena, koje će u mnogome olakšati učenje, jer pravilnom organizacijom izbjeći ćemo dodatni stres zbog nedostatka vremena.

Vremena do ispita je dovoljno, ali ipak budite odgovorni prema sebi i ispoštujte zacrtane ciljeve. Sa pravilnom organizacijom vremena stvaramo jake temelje uspjehu. Motivirajuće jeste to što rezultati istraživanja pokazuju da sa kvalitetnom organizacijom vremena, dolazi i do poboljšanja akademskog postignuća, tako da vrijedi mijenjati svoje navike.

Svaka promjena zahtjeva trud i za nju je potreban izlazak iz vlastite zone komfora i rad na tome, tako da bi se i proces organizacije mogao učiniti napornim, ako smo novajlije u tom procesu. Ipak, idealno vrijeme za početak rada na sebi jeste SADA. Svako odlaganje je zamka, koja nas čini manje efikasnim i izaziva manjak samopouzdanja u vlastitu sposobnost izvršenja (završetka) zadatka.

Za organizaciju vremena možemo koristiti planere, podsjetnike na elektronskim uređajima, pisane kartice, magnete na vidinim mjestima, kalendare i sl. Da bismo pratili napredak, potrebno je praviti bilješke o napredovanju ili nazadovanju, te imati uvid u tome koliko pratimo zacrtani cilj, gdje griješimo, šta nam odvlači pažnju od izvršavanja zadatka i sl.

Jedna od najvećih zamki u procesu učenja jeste prokrastinacija (odlaganje) izvršenja zadatka. Ideja „ ima vremena“ jeste česta sputavajuća misao koja može da skupo košta cijeli proces učenja: prikupljanje, zadržavanje, i na kraju upotrebu informacija. Odlaganjem bivamo kratkoročno zadovoljeni, dok dugoročno sebi činimo štetu. Rezultati istraživanja su pokazali da je odlaganje povezano sa anskioznošću vezano uz izvedbu određenog zadatka, tako da se odlaganjem izlažemo dodatnom stresu, pored primarnog vezanog iz ispitnu situaciju. Unutarnje posljedice odlaganja obuhvataju žaljenje, očajavanje i samo-okrivljavanje, dok vanjske posljedice mogu značajno oslabiti akademski i radni napredak, uzrokovati izgubljene prilike ili narušiti međuljudske odnose.

Donošenje odluka je također povezano sa organizacijom vremena. Potrebno je odrediti prioritete, napraviti plan izvedbe i pratiti izvedbu dan za danom. Odlučiti šta je najbitnije uraditi, odrediti vrijeme rada na zacrtanom cilju, i opet pratiti urađeno. Bitno je naglasiti da ako ne uspijemo da zacrtani cilj izvršimo, ne treba nikako odustajati, nego pokušati napraviti kompromis u planu, ali nastaviti. Jedna greška ne znači prekid ili odustajenje od procesa.

Mudro određivanje prioriteta u radu zasigurno će olakšati dolazak do željenog cilja, što je u ovom slučaju polaganje ispita i stjecanje znanja za uspješno obavljanje posla za koje smo se odlučili baviti u budućnosti. Neizbježno je naravno i dovoljno sna, hrana koja će nam obezbijediti kvalitetnu energiju za lakše pamćenje i učenje, o čemu će uskoro detaljnije biti riječi u novom članku.

Organizacija vremena znači kvalitetno određivanje prioriteta, praćenje uratka, od samog početka (pismena self- evaluacija urađenog) i pozitivan pogled na cijeli proces, što će učiniti učenje zadovoljstvom i korisnim.

 

bosnia.alrasub.com

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *