Hamida

Od feministkinja do “sekstremistkinja”

Od feministkinja do “sekstremistkinja”
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Crnom bojom ispisani slogani na nagim ženskim grudima – nedostatak odjeće je zaštitni znak pokreta Femen. Najveći neprijatelj ovih aktivistkinja su u posljednje vrijeme razočarane članice samog pokreta.

Aktivistkinje Femena danas postoje u čitavoj Evropi. Ovaj feministički pokret nastao je u Ukrajini, međutim, od kako je Ina Ševčenko – jedna od najpoznatijih predstavnica Femena – dobila politički azil u Parizu 2013, taj grad je postao središna tačka organizacije.

Femen je u Francuskoj poznat, ali i ozloglašen u pojednim dijelovima društva. Naime, aktivistkinje su bile dio borbe za zakon po kome su homoseksualci u 2013. stekli pravo da stupaju u brak. Protivnici i pristalice tog zakona mjesecima su paralelno organizovali ulične demonstracije, a članice Femena su jednom prilikom pokušale da ometu okupljanje rivala, ismjevajući religiju i noseći izazovne kostime kao parodiju na odoru kaluđerica. Pored toga, aktivstikinje su na sebi svojstven način proslavile povlačenje pape Benedikta sa funkcije u poznatoj pariskoj crkvi Notr Dam 12. 2. 2013, uz parole kao što su „Gejm over za papu“ i „Kriza vjere“. Navodno su tom prilikom oštećena zvona čuvene katedrale, zbog čega bi devet članica pokreta trebalo da se nađu pred sudom – po prvi put u Francuskoj. Postupak je odložen već dva puta, ali trebalo bi da počne 9. jula.

Ko je protivnik Femena?

Još uvijek postoji veliko interesovanje medija za „sekstremistkinje“ kako one sebe nazivaju. Međutim, u posljednje vrijeme najviše pažnje ne privlače ni njihovi stavovi ni parole na njihovim tijelima, već unutrašnja trvenja i skandali u samom pokretu.

Jedna od bivših članica organizacije, koja se identifikuje samo pseudonimom „Alis“ je za konzervativni list „Le Figaro“ govorila o „sektaškom“ uređenju i militantnim vježbama koje čine dio obuke aktivistkinja. „Alis“ priprema knjigu o svojim iskustvima u Femenu, i tvrdi da unutar organizacije vlada diktatura. Ina Ševečenko je odgovorila na te optužbe preko Hafington posta, izjavom da organizacija i nije “grupa drugarica, već militantna organizacija. Ne srećemo se da bismo otišle na piće, već da bismo se borile.“

Ali za šta i protiv koga se Femen danas bori? Mnoge feministkinje smatraju da se članice pokreta ponašaju isuviše proizvoljno. Sve je počelo sa borbom protiv prostitucije u Ukrajini. Zatim su organizovani protesti protiv genitalnog sakaćenja, ekstremnih desničara ili nasilja u porodici. Femen je podržao ruski pank bend Pusi Rajot i egipatsku blogeruku Aliu Magdu Elmahdi. Ometale su televizijske emisije, političke skupove ili demonstracije svojih ideoloških protivnika. Pažnju privlače u prvom redu nedostatkom odjeće, i smatraju da cilj opravdava sredstvo, čak i ispred crkvi ili džamija.

Kritike bivših aktivistkinja

Pojedine zaštitnice prava žena prebacuju Femenu da im nedostaje senzibilitet. Na primjer, aktivistkinja Amina Sbou iz Tunisa im zamjera neprijateljstvo prema islamu, zbog navodnog spaljivanja muslimanskih simbola i ismijavanja muslimanske vjere. Valja napomenuti da je Femen organizovao skupove podrške za ovu 19-godišnjakinju, koja je završila u zatvoru jer je na Fejsbuku objavila fotografiju gdje je naga do pojasa.

I Amina, poput bivše članice Femena „Alis“ kritikuje nedostatak podataka o finansiranju pokreta. Prema navodima medija, ova organizacija se finansira iz privatnih donacija, svojih publikacija i takozvanih „Femen-žurki“.

Uprkos kritikama, poznata francuska feministkinja Karolin Forest i dalje podržava ovaj pokret. Ona tvrdi da žene iz Femena predstavljaju iznevjerene nade nakon narandžaste revolucije u Ukrajini. „One su naslednice sovjetskog perioda, godina Černobilja i mafijaškog kapitalizma, To je svijet u kome vladaju sasvim suprotstavljeni kodovi zavođenja i preterane seksualizacije. Upadljivo našmikane žene su seksi lutke, i muškarci prenaglašavaju svoju muškost do krajnjih granica.“

Potraga za smislom poslije svih revolucija

Ovih dana, mlade Ukrajinke iz Pariza zabrinuto posmatraju svoju domovinu. Ina Ševečenko u svim intervjuima poziva na svrgavanje predsjednika Viktora Janukoviča. Njena zemlja još uvijek nije pronašla samostalni put u bolju budućnost.

Aktivistkinje kao Ina žele Ukrajinu u kojoj vrijedi živeti, i u kojoj se čuje glas modernih žena. Dakle, borba aktivistkinja iz Femena još uvijek se može razumjeti kao potraga za mjestom u društvu nakon Sovjetskog Saveza, društvu kojim dominiraju muškarci. Borba pokreta se nastavlja jer je u Ukrajini i u cijelom svijetu neophodno raditi na pravima žena. Čak i kada to znači skidanje na javnom mjestu.

 

Izvor: DW

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *