Azra Kahriman

(Ne)postojanost međunarodne zajednice (I)

(Ne)postojanost međunarodne zajednice  (I)
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Međunarodna zajednica predstavlja vrlo frekventan pojam. Koristi se u politologiji međunarodnih odnosa, kao i od strane brojnih političkih lidera i stranki, ali i ostalih građana zemalja širom svijeta. Govori se o međunarodnoj zajednici, no zapitajmo se šta ona u stvari predstavlja.
Međunarodna zajednica, kao skup nekih država, ili uopće gledano neko društvo koje ima neke zajedničke ciljeve?! Objasniti nekome šta je međunarodna zajednica je krajnje teško, iz razloga što međunarodna zajednica postoji, ali i ne postoji. Postoji kada dođe do nekih konflikata i težih povreda ljudskih prava i u tom slučaju se od nje očekuje da bude peacemaker i peacekeeper; ali i ne postoji, jer zvanično nema svoje sjedište, i ako dođe do eventualne potrebe da se obratimo međunarodnoj zajednici povodom nekog problema, vjerujem da nećemo znati kome konkretno (tj. na koju adresu) da se obratimo.

Najjednostavnije rečeno postoji po potrebi.Raspravi o postojanju međunarodne zajednice, svjestke teorije različito pristupaju.

„Tako u okvirima realizma i neorealizma strukturu međunarodne zajednice čine države, dok po liberalizmu, neoliberalizmu, institucionalizmu i konstruktivizmu strukturu međunarodne zajednice čine svi legitimni subjekti međunarodnih odnosa.” (Teorijska razmatranja o pojmu međunarodne zajednice, Elvir Topalović, 2013.)

 

Da bi se ostvario adekvatan pristup ovoj temi potrebno je prije svega dati definicije ključnih pojmova. Zajednica, biološki gledano je skupina ljudi koji borave na određenom području. Ta skupina može predstavljati zajednicu krvi, tla i mesa, ali i zajdenicu ljudi koji imaju neke iste osobine, tipa vjerske zajednice i sl. . Sociološki gledano, zajednica, prema Oksfordskom rječniku predstavlja: „the people of a district or country considered collectively, especially in the context of social values and responsibilities; society.” ( gledano kolektivno, ljude koji žive na jednom području ili državi, posebno posmatrano u kontekstu socijalnih vrijednosti i odgovornosti). Međunarodna zajednica bi, uzevši u obzir ove definicije, predstavljala skup država, ali kakvih?! Najjačih država, najjačih ekonomija, ali opet po kojem kriteriju se gleda koje države će biti u sklopu međunarodne zajednice?! Šta se dešava sa slabijim državama?! I one naravno da imaju svoje interese, ali opet se moraju “pokoravati” odlukama imperijalnih sila spojenih u liku međunarodne zajednice. Nije li to pomalo sebično?!

Pojam društva se u svakodnevnom životu koristi u raznovrsnim značenjima, i prvenstveno označava skup više činilaca. Postoji ljudsko društvo, ali i životinjsko.  Da li je međunarodna zajednica svjetsko društvo?! Termin “svjetsko društvo” prvi je uveo J. Burton.

“Društvo se može definirati kao sustav veza, koji čine međusobno ovisni dijelovi, koje obilježava materijalna i duhovna proizvodnja, određena svijest, unutarnja organizacija i integracija, a zahvaljujući kojima je on sposoban za vlastitu reprodukciju. Ono je, dakle, relativno samodovoljna cjelina, iako to ne znači da je cjelina koja nema nikakvih veza sa drugim cjelinama koje imaju odlike društva.” (Entoni Gidens Sociologija, 2007:124)

Nermina Mujagić navodi da međunarodna zajednica „figurira u javnoj upotrebi, a njegovo značenje u politološkoj literaturi nije određeno.“

Kofi Annan na međunarodnu zajednicu gleda kao na: „univerzalistički koncept koji predstavlja podjeljenu viziju, boljeg svijeta za sve ljude i izrazu toga u međunarodnom pravu, međunarodnim institucijama, nesebičnim humanitarnim akcijama.“

Nakon svih ovih definicija jasno je da međunarodna zajednica ukoliko i postoji, nastoji da održi stabilan svjetski poredak i da reguliše mir u svijetu, ali i da reaguje na žestoku povredu ljudskih prava prilikom ratova i sl., ali opet koliko će države poštivati odluke međunarodne zajednice je diskutabilno. Najjednostavniji primjer, ali istovremeno i najsuroviji je genocid u Srebrenici, koja je proglašena UN-ovom zaštićenom zonom (a UN možemo okarakterisati kao produženu ruku međunarodne zajednice); da je Srebrenica od strane agresora (države Srbije) poštovana kao zaštićena UN-ova zona, ne bi došlo do genocida.  Međunarodna zajednica predstavlja jedan globalni, općeprihvaćeni fenomen, ali također i ekonomski, pravni, vojni, kao i socijalni, različito definisan od strane raznih teoretičara i autora, ali ipak definisan.

Piše: Azra Kahriman

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *