Azra Kahriman

Ko su virdžine?!

Ko su virdžine?!
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Virdžine, zaklete djevice, burneše su žene kojima je dozvoljeno da se ponašaju i izgledaju kao muškarci.

 

Virdžina se rodi kao žensko, no sticajem okolnosti odluči da živi život muškarca. Ovom odlukom mnoge djevojke su se spašavale udaje za muškarce koji su mnogo godina stariji od njih. U konzervativnim sredinama ženama je samim njihovim rođenjem određena primarna uloga vezana za kuću.

Tradicija virdžina u Albaniji datira još iz perioda 15. vijeka kada je postojao zakon koji kaže da porodice čiji su muški članovi stradali imaju pravo da odrede najstariju kćerku kako bi preuzela dužnost muške glave porodice. Albanske virdžine sijeku svoju kosu, oblače mušku odjeću, odričući se života kao žene, kojeg joj je već priroda dodijelila. Virdžine se zaklinju da neće imati intimne odnose po cijenu da ih se od tada tretira kao muškarci. „Muškarci“, odnosno virdžine provode vrijeme sa ostalim muškarcima, piju, puše i preuzimaju sve dužnosti i poslove koje ima muškarac kao glava porodice. Ovakav život, kako navodi blic.rs., ne deluje baš privlačno, no u konzervativnim krajevima na sjeveru Albanije, gdje žene ne mogu da se zaposle, pa čak ni da voze automobil, to je jedini način da život prožive u relativnoj slobodi.

Albansko društvo smatra da samo u celibatu virdžine mogu provesti svoj život kao muškarci.

Prenosi blic.rs. da je Albanka, Ćamile Stema (92) živi život vridžine od svoje 20-e godine. U selu je zovu “deda Ćamil” iako bi trebali da je zovu “nana Ćamile”. Ova posljednja virdžina u selu Baraganeš kaže da se uvije osjećala i kao muško i kao žensko.

 

444690_virdzina02-foto-profimedia-rs_f

 

U godinama koje nam predstoje predviđa se da će ovaj rijetki fenomen postati samo historijsko sjećanje i da virdžine više neće postojati.

“U Evropi ima vrlo mnogo žena koje su zabavljene muškim poslovima i koje se zbog toga ustežu od stupanja u brak. Ovakve žene mogu se – posve opravdano – nazvati trećim spolom, a to će reći, da ovakove žene nijesu ni muškarci ni žene. Ta pogledom na narav i na tjelesni sastav u opreci su s prvim, a obzirom na dužnosti i rad s drugim.”, napisao je, V. Ferer u Revue des deux mondes.

 

92468952453b7004d515d7796149278_orig

 

bosnia.alrasub.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *