Anessa Džinić

Kako su islamski inovatori promijenili svijet (II dio)

Kako su islamski inovatori promijenili svijet (II dio)
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Vjetrenjaču je izumio 634. godine perzijski halifa koja je korištena za mljevenje kukuruza i za navodnjavanje. U ogromnim pustinjama Arabije, gdje je nivo vode za navodnjavanje bivao nizak, a kada je sezona žetve i sjetve, potoci rano presuše, jedini izvor moći bio je vjetar koji bi puhao stalno iz jednog smjera mjesecima. Mlinovi su imali šest ili 12 jedara pokrivenih tkaninom ili palminim lišćem. Bilo je to 500 godina prije pojave prvih vjetrenjača u Evropi.

Tehniku vakcinacije nije izumio Jenner i Pasteur, nego je izumljena u muslimanskom svijetu i donesena u Evropu iz Turske od strane supruge engleskog ambasadora u Istanbulu 1724. godine. Djeca u Turskoj su vakcinisana od malih boginja najmanje 50 godina prije nego je Zapad otkrio način vakcinisanja.

Nalivpero je izumljeno za sultana u Egiptu 953. godine, nakon što je sultan zatražio olovku koja ne bi ostavljala mrlje po rukama ili odjeći. Tinta se nalazila u spremniku, kao i kod modernih olovaka, i dolazila je u pero kombinacijom gravitacije i kapilarnog sistema.

Sistem numerisanja čija je upotreba globalna, najvjerovatnije je Indijskog porijekla, ali stil brojeva je arapski i prvi put se pojavljuje u štampi u radu muslimanskih matematičara al-Khwarizmi i al-Kindi oko 825. godine. Algebra je dobila ime po knjizi al-Khwarizmi, al-džebr wa-al-Muqabilah, čiji sadržaj još uvijek u upotrebi. Rad muslimanskih učenjaka vezano za matematiku je uvezen u Evropu 300 godina poslije od strane talijanskog matematičara Fibonaccija. Algoritmi i velik dio teorije trigonometrije došao je iz muslimanskog svijeta. I otkriće frekventnih analiza od strane al-Kindija učinilo je da su svi kodovi drevnog svijeta riješivi i time je postavio temelje moderne kriptologije.

Ali ibn Nafi, poznat pod nadimkom Ziryab (Kos) je došao iz Iraka do Cordobe u IX stoljeću i sa sobom donio koncept obroka tri slijeda-supe, nakon čega slijedi riba ili meso, zatim voće i orašasti plodovi. On je također predstavio upotrebu kristalnih čaša (koje su izumljene od strane Abbas ibn Firnasa, nakon eksperimenta s gorskim kristalima).

Tepisi su smatrani dijelom dženneta (raja) na zemlji od strane srednjovjekovnih muslimana. Zahvaljujući svojim naprednim tehnikama tkanja, novih načina bojenja i šara, te korištenje dotadašnjih izuma koje je podarila hemija kojoj su mnogo doprinijeli islamski učenjaci, tepisi su postali koristan izum. Arabeske su bile temelj ne-reprezentativne umjetnosti. Nasuprot tome, u Evropi podovi bili izrazito zemljeni, sve dok nisu uvedeni arapski i perzijski tepisi. U Engleskoj, kao što je Erasmus zabilježio, podovi su “prekrivani rogozima, povremeno obnavljani, ali tako nesavršeno da donji sloj je sadržavao mnoštvo nečistoća koje bi se nakupljale ponekad i po 20 godina. Tepisi su ubrzo prihvaćeni kao oblik ukrašavanja prostorija, ali i kao način zaštite od nečistoća.

Moderni ček dolazi od arapske riječi saqq, napisano obećanje kao način plaćanja dobara koja se isporuče, kako bi se izbjegao transport novca preko opasnih predjela. U IX stoljeću, muslimanski preduzetnik je mogao unovčiti ček u Kini koji je napisan u banci u Bagdadu.

Do IX stoljeća, mnogi muslimanski učenjaci su bez sumnje tvrdili da je Zemlja okrugla, u obliku sfere. Dokaz za to naveo je astronom Ibn Hazm; a to je da je Sunce uvijek vertikalno u odosu na određenu tačku na Zemlji. Bilo je to 500 godina prije nego je Galileo sve to istražio i otkrio. Izračuni muslimanskih astronoma su bili toliko precizni, da je u IX stoljeću obim Zemlje izračunat i iznosio je prema njihovim procjenama 40.253 km, što je manje za samo 200 km. Naučnik al-Idrisi je konstruisao globus koji prikazuje svijet i odnio ga na dvor kralja Rogera od Sicilije 1139. godine.

Iako su Kinezi izmislili salitra barut, te ga koristili kao vatromet, Arapi su bili ti koji su su uspjeli da ga pročiste za vojne svrhe, pomoću kalijevog nitrata. Do XV stoljeća oni su izumili raketu koju su nazvali ‘samokretajuće i sagorijevajuće jaje’ i torpedo kome su dali ime ‘samohodna krškolika bomba sa kopljem ispred’ koje bi se samo zabolo u neprijateljski brod i onda eskplodiralo.

Srednjovjekovna Evropa je imala kuhinje i biljne vrtove, no međutim Arapi su bili ti koji su razvili ideju vrta kao mjesta ljepote i meditacije. Prvi kraljevski vrtovi užitaka su otvoreni u Evropi početkom XI stoljeća u muslimanskoj Španjolskoj. Cvijeće koje je nastalo u muslimanskim vrtova uključuje karanfil i tulipan.

 

bosnia.alrasub.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *