Anessa Džinić

Kako su islamski inovatori promijenili svijet (I dio)

Kako su islamski inovatori promijenili svijet (I dio)
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Od kafe i šaha do obroka od tri slijeda, muslimanski svijet nam je dao mnoge inovacije koje uzimamo zdravo za gotovo u svakodnevnom životu. Prilikom otvaranja nove izložbe, Pavao Vallely je imenovao 20 najutjecajnih muslimanskih genija koji su pospješili razvoj današnje civilizacije.

Priča kaže da je Arap imena Halid, čuvao stado koza u Kaffi,  regija južne Etiopije, kada je primijetio da njegove životinje postaju življe nakon konzumacije određenih bobica. Skuhao je te bobice kako bi napravio prvu kafu. Svakako, prvi takav napitak zabilježen jeste napravljen od bobica graha  koje je Etiopija izvozila u Jemen. Sufije su pile taj napitak kako bi ostajali budni pri molitvama u posebnim prilikama. Do kraja XV stoljeća napitak je stigao u Mekku i Tursku, odakle je došao i do Venecije  1645. godine. U Englesku je stigao 1650. godine, a donio ga je Turčin imena Pasqua Rosee koji je otvorio prvu kafanu u Londonu, u  ulici Lombard. Arapska qahwa postala je turska kahve zatim italijanska caffé i naposlijetku engleska coffee.

Stari Grci su mislili da naše oči emitiraju zrake, poput lasera, te nam tako omugućavaju da vidimo. Prva osoba koja je shvatila da svjetlost ulazi u oči, a ne da izlazi, bio je muslimanski matematičar, astronom i fizičar Ibn al-Haitham u X stoljeću. On je izumio prvi pin-hole fotoaparat nakon što je primjetio kako svjetlost prolazi kroz rupice prozorskog okna. Shvatio je da što je manja rupica bolja je slika, i tako je razradio prvi prototip Camera Obscura (od arapske riječi qamara za tamno). On je također zaslužan bivajući prvim čovjekom koji je napravio pomak fizike s filozofske aktivnosti na eksperimentalnu nauku.

Jedan vid  šaha se igrao u drevnoj Indiji, ali prvobitno je igra razvijena, u obliku kakvu je poznajemo danas, u Perziji. Odatle se proširila na zapad u Evropu, gdje je uvedena od strane Maura u Španjolskoj u X stoljeću i istok Evrope sve do Japana. Riječ vrana (jedna od tadašnjih figura šaha) dolazi iz Perzijskog RUK, što znači kočija.

Hiljadu godina prije braće Wright, muslimanski pjesnik, astronom, muzičar i inžinjer imena Abbas ibn Firnas je nekoliko puta pokušao da izgradi leteći stroj. 852. godine je skočio sa minareta Velike džamije u Cordobi, koristeći široki plašt pričvršćen drvenim podupiračima. Nadao se da će uspjeti letjeti poput ptice, ali nije uspio od prvog pokušaja. Međutim, plašt je samo usporio njegov pad, stvarajući ono što se danas smatra padobranom, i ostavivši ga samo s lakšim ozljedama. 875. godine, u dobi od 70 godina, usavršio je mašinu od svile i orlovog perja, te je ponovo pokušao skakanjem s planine. Letio je do značajne visine i ostao u zraku desetak minuta, ali se srušio pri slijetanju, zato što nije izgardio rep koji bio pomogao postepenom slijetanju njegove mašine. Međunarodni aerodrom Bagdad i krater na Mjesecu su dobili ime po njemu.

Pranje i kupanje su vjerski zahtjevi za muslimana, što je možda i razlog zašto su usavršili recept za sapun koji se koristi i danas. Stari Egipćani su imali sapun, kao i Rimljani, oni su ga koristili više kao pomadu. Ali su Arapi bili ti koji su kombinirali biljna ulja s natrijevim hidroksidom i aromatskim uljima kao što je ulje tamjana. Englezi su upoznati sa šamponom od strane muslimana Mahomeda, koji je otvorio kupališta na Brighton rivi 1759. godine, te je i imenovan kao lični higijeničar kraljeva George IV i Williama IV.

Destilaciju, proces odvajanja tečnih supstanci na osnovu razlike u tački ključanja, izumio je oko 800. godine jedan od najistaknutijih islamskih naučnika Džabira ibn Hayyan, koji je transformisao alhemiju u hemiju, izumivši mnoge od osnovnih procesa i aparata koji su i danas u upotrebi-ukapljivanje, kristalizacija, destilacija, pročišćavanja, oksidacija, uparavanje i filtracija. Kao i otkrivanje sumporne i dušične kiseline. Ibn Hayyan je naglasio sistemsko eksperimentisanje i bio je osnivač moderne hemije.

Vratilo (radilica) je uređaj, senzor koji rotacijsko kretanje pretvara u pravolinijsko kretanje i ključan je za veći dio mašina u savremenom svijetu, kao i za motor sa unutrašrnjim sagorijevanjem. Jedan je od najvažnijih mehaničkih izuma u historijii čovječanstva, a izumio ga je muslimanski inženjer imena al-Jazari kako bi pomogao laške navodnjavanje. Njegova knjiga Znanja genijalnih mehaničkih uređaja pokazuje da je izumio ili redfinisao korištenje ventila i klipova, te osmislio neke od prvih mehaničkih satova pogonjenih vodom i utege, a bio je i otac robotike. Među njegovih 50 drugih izuma bila je kombinacijska brava koja se danas koristi na sefu.

Prošivanje je metod šivanja ili vezanja dva sloja tkanine sa slojem izolacijskog materijala, u sredini. Nije jasno da li je izumljen u muslimanskom svijetu, ili da li je uvezen iz Indije ili Kine. No, to zasigurno je došao na Zapad preko križara. Metod su koristili saracenski ratnici, koji su nosili platnene košulje punjenje slamom i prošivene umjesto oklopa. Pokazalo se kao dobra zaštita u borbi, kao i od hladnoće, te dobar oblik izolacije.

Prelomljeni luk kao karakteristika evropskih gotičkih katedrala je izum posuđen od islamske arhitekture. Bio je mnogo jači nego zaobljeni luk koji su koristili Rimljani i Normani, čime se omogućava izgradnja većih i složenijih zgrada. Ostale pozajmice od muslimanskih izumitelja i inovatora su još i rebrasti svodovi, prozori s muralima i tehnike korištene za izgradnju kupola. Evropski dvorci također odišu i prilagođeni su islamskoj arhitekturi-sa prorezima, zidinama i ogradama. Četvrtaste kule osmatračnice su korisnije građevine za lakšu odbranu i čuvanja od neprijatelja, kao i osmatranja. Arhitekta dvorca Henrika V bio je musliman.

Mnogi savremeni hirurški instrumenti su sasvim identičnog dizajna kao oni izumljeni u X stoljeću od strane muslimanskog hirurga al-Zahravija. Njegovi skalpeli, pinceta, makaze za operaciju oka i mnogi od 200 instrumenata osmislio je al-Zahravi. On je bio taj koji je otkrio da žica koja se koristi za unutarnje šavove otapa daleko prirodnije i da se može koristiti kako bi se napravile kapsule. U XIII stoljeću, još jedan muslimanski doktor imena Ibn Nafis opisao je cirkulisanje krvi, 300 godina prije nego je to otkrio William Harvey. Muslimanski doktori izumili su anestetike od opijuma i mješavine alkohola i razvili šuplje igle koje čiste katarakte iz očiju koje se i danas koriste

 

bosnia.alrasub.com

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *