Anessa Džinić

Intervju sa Arifom Odobašićem

Intervju sa Arifom Odobašićem
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

20. novembra tekuće godine održana je druga promocija zbirke pjesama „Raskorak“, autora Arifa Odobašića. Promocija je održana u Zenici u Studentskom domu. Razlog održavanja promocije u Studentskom domu bilo je htijenje autora, jer je tamo sve počelo. Prve pjesme autor je napisao upravo u Studentskom domu, gdje je živio dok je studirao. Knjiga poezije je autorov prvijenac koji sadrži 73 pjesme koje su raspoređene u četiri poglavlja „Šutnja“, „Sporazum“, „Ploča“ i „Ludnica“.

Lekturu i korekturu knjige radila je priznata pjesnikinja i direktorica JU „Opće biblioteke“ u Žepču, Sabina Maličbegović. Naime, bitno je naglasiti da je 2013. godine, pjesma „Ptica stanarica“ uvažene pjesnikinje, pronašla svoje mjesto na stranicama antologije Poetry Treasures: National Poetry Competition-Collection 2013. Riječ je o najvećem i najprestižnijem pjesničkom natjecanju koje se od 1978. godine održava u Londonu. Sabina Maličbegović je postigla uspjeh, jer se našla među 270 pisaca čije su pjesme uvrštene u Poetry Treasures.

Recenziju je pisao Ivica Budulica-Strikan, još jedno važno ime u bosanskohercegovačkoj književnosti. Objavio je do sada pet knjiga poezije, dva romana i jednu zbirku pripovijetki. Član je Društva pisaca BiH, ujedno je i urednik kulturno-zabavnog programa Radio Usora. Izdavački zbirke poezije „Raskorak“ bili su JU „Opća biblioteka“ Žepče i JU „Dom kulture“ Žepče.

U nastavku vam donosimo intervju sa mladim piscem čije su pjesme odraz raznih životnih situacija i dilema, kao i emocija.

 

AL-Rasub: Zašto zbirka pjesama nosi naziv „Raskorak“?

 

Arif Odobašić: Zbirka pjesama nosi simboličan naziv „Raskorak“ iz razloga što su ljudi, posebno mladi ljudi; svakodnevno na raskrsnici, u dilemi kuda krenuti, na koji način nešto učiniti, kakvu odluku donijeti. Pojedinci su jako često nesigurni u ono što žele i kuda  da idu.

 

AL-Rasub: U kolikoj mjeri je pjesma „Ideal“ prkos pukoj komercijalizaciji književnosti?

Arif Odobašić: Jednim dijelom pjesma „Ideal“ predstavlja kako prkos, tako i otpor komercijalizaciji književnosti. Smatram da je pisanje način da se ostavi trag, da doprinos i jedinstven pečat u književnosti, a ne da književnost doživi dekadenciju i svede se na odnos proizvođač-konzument.

 

AL-Rasub: “Travnička smrt“ neminovno asocira na Ilhamijin put u smrt i poziv Dželaludin paše na odmazdu zbog pjesme „Čudan zeman nastade“. Je li pjesma indirektan poziv na određene promjene u društvu u kojem živite?

 

Arif Odobašić: Jedne prilike u razgovoru sa gđo-om Maličbegović, naglasila mi je da su stihovi svačiji onog trenutka kada odu od tebe. Stoga, dajem na slobodu njihovo tumačenje. Za mene ova pjesma jeste vraćanje čovjeka njegovim težnjama koje stavlja na isti nivo kao Ilhamija svoj život. Sličnu sudbu svakako doživjele su i neke historijske ličnosti koje su okrivljeni dočekali najbolje oličenje života u tzv. ‘paketu’ smrti. U našem društvu očigledost ne donosi promjene, naprotiv sputava ih, iz razloga što se ljudi nakon izvjesnog vremena mire s tim očiglednostima koje polahko narušavaju demokratičnost sistema. Kao što smo vidjeli u februaru, promjene može donijeti određena doza revolucionarnosti.

 

AL-Rasub: Da li mladi pjesnici imaju dovoljno prostora za afirmaciju u BiH?

 

Arif Odobašić: Smatram da mladi pjesnici imaju prostora za afirmaciju, ali nemaju potrebne uslove za to, jer im to ne dozvoljavaju društveni odnosi unutar države.

 

AL-Rasub: Da li poezija u BiH ima budućnsti?

 

Arif Odobašić: Poezija u BiH ima hallo efekat, jer se vrijednuje posthumno i naknadno. Razlog tome je nedovljno hrabrosti, želje, volje i htijenja da se njeguju navike o čitanju, iščitavanju, istraživanju i učenju. Ne želim zvučati pesimistično, ali ako bude budućnosti uopće, biće je i u pisanju, a pogotovo u poeziji.

 

AL-Rasub: Da li u pjesmi „Sve svačije“ aludirate na gubljenje pojedinca u masi?

Arif Odobašić: U ovo vrijeme, stihovi pjesme se mogu odnositi na demokratiju koja je izgubila smisao i postala partijski sistem vlasti. Iz tog razloga stih … „u mirne vode stati …“ podsjeća da nema mjesta ravnodušnosti prema onome što nas okružuje i šta čini naš život. Ponukan dešavanjima postavljam pitanje Arifu da li vrijedi u mirne vode stati i predan i prodan. Odgovor na to pitanje možemo naći u pjesmi „Jahje“ čiji stihovi glase:

„Odavno nisam bio kod sebe

Pa pođoh danas

Da zijevnemo koji puta,

Zaborav da ubijemo.

Eh, moj Arife;

Kako li ja bez tebe i ti bez mene?

Valjda je bolje i tako, nego biti sa svakim.

Jah,

Jahje,

Lijepo li je biti kod sebe.“

 

AL-Rasub: Zbog čega naslov pjesme „Jahje“?

 

Arif Odobašić: Naziv pjesme je takav, jer podsjeća na jednu osobu koja je zaboravila zbog čega je došla na Zemlju i koja mu je svrha postojanja. Na kraju mogu postaviti pitanje Vašem čitateljstvu: Koliko ste Vi svjesni zbog čega ste na Zemlji ili ste još uvijek u Raskoraku?

Arif Odobašić rođen j 07.12.1989. godine u Zenici. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Žepču.  U Zenici završava Pedagoški fakultet i stiče zvanje profesora razredne nastave. Bio je učesnik radionice u Žepču pod nazivom „Kreativno pisanje“, koju je vodila direktorica „Opće biblioteke“ u Žepču, Sabina Maličbegović, a organizovalo Udruženje mladih „Eureka“.

 

Foto: Armin Durgut

 

bosnia.alrasub.com

 

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *