Anessa Džinić

ED HUSAIN-‘ISLAMISTA’

ED HUSAIN-‘ISLAMISTA’
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Ed Husain (Mohammed Mahbub Husain) je autor knjige veoma hrabrog naziva ‘Islamista‘. Autor je rođen 25. 12. 1974. godine i odrastao je u Londonu, ali potječe iz porodice koja je u Veliku Britaniju došla iz Indije. Studirao je arapski jezik na Univerzitetu u Damasku, a zatim orjentalistiku na Univerzitetu u Londonu. U ranoj mladosti, pet godina je pripadao pokretima radikalnih islamista, a potom je odbacio ekstremizam. Danas živi u Londonu sa suprugom i privodi kraju doktorske studije. Često putuje po Bliskom Istoku;  radio je za Britanski savjet u  Siriji i Saudijskoj Arabiji. Knjiga ‘Islamista‘ tretira tematiku političkog islama koji je zasnovan na iskustvu Britanca-muslimana odraslog u Londonu; priča o ličnom putovanju introvertirana kroz današnji islam. Naime, nakon što je prošao kroz dva islamistička pokreta i skoro ponovo stupio u treći, vidici su mu se promijenili ka boljem. Shvatio je da se islam, tj. religija ne može poistovjetiti sa državom kao pravnim licem koja predstavlja utočište brojnim narodima i narodnostima.

 

(Raz)Um koji nije stekao dovoljno znanja o sebi samome, a još manje o svijetu koji ga okružuje lahko će se izgubiti u nepreglednim i nebrojenim lažnim vrijednostima i zaboraviti će put kojim je išao; zaboraviti će put pravednosti, istine, humanosti i čovjekolikosti. Često se susrećemo sa konstatacijom da ako bi se svako od nas trudio da poštuje prave postulate svoje religije i da ih koristi onako kako mu nalaže njegova sveta knjiga, onda uopće ne bi bilo potrebe da se vodi borba za bilo koju vrstu prevlasti, da li se to radilo o duhovnoj ili državnoj prevlasti. Zakoni i principi postoje da bi se poštovali, kako u državi tako i u religijama kojima pripadamo. Propaganda jeste jedinstven način manipulacije činjenicama i ljudima. Njena glavnu ulogu ogleda se u nedovoljnoj ili latentnoj prikrivenosti s ciljem određenog efekta na javnost na koju je usmjerena. Zato i jeste planska, organizirana i svrsishodna aktivnost koja uvijek u konačnici ostvari svoj prvobitni cilj. U hiperglobalizirajućem svijetu teško je imati potpuni uvid u sve veći broj pokreta bilo koje vrste.

S tim u vezi brojni su pokreti (IRA, ETA, Al-Kaida) koji se pokušavaju oduprijeti globalizmu i globalizacijskom procesu iz razloga da se očuva nacionalna država kao takva i nacionalni identitet koji je jedini izgovor za teritorijlno širenje kao i sklonište od svjetske politike koja često ne odgovara i nije u skladu sa svjetskom politikom. Sve masovniji pokreti su možda krajnje pribježište nacionalnih država da uspiju očuvati jednosmjernu politiku i time sebi daju prostora za ratom kao mogučnošću da se brane, odbrane i ostanu teritotrijalno jedinstveni. Danas nakon razvoja i širenja same globalizacije svijet postao ispolitiziran i kao takav potakao je postojanje tolikog broja vjerskih pokreta koji se navodno bore za neku vrstu vjerske države, ali samo pod krinkom vjere čiji se postulati zanemaruju i pogrešno tumače.

Činiti zlo, zalagati se za nasilje i sukobe u ime vjere, jeste užasna kontradikcija i velika uvreda Boga. Ali prošla i sadašnja istorija daje nam mnogo primjera takve zloupotrebe religije. (Papa Ivan Pavao II, sukob hrišćana i muslimana u Egiptu)

Globalizacija danas jeste jedinstven okidač da određeni politički subjekti i drugi subjekti  ponovo zadobiju ključne uloge u svjetskoj politici i interesima. Vjerski fundamentalizam i fanatizam djeluje zajedno sa nacionalnim politika i državama, to su dvije strane iste medalje. Svjedoci smo da se danas religija koristi u mnoge svrhe samo ne u one u koje je prvobitno namjenjena, a to je da poziva na mir, humanost, solidarnost, slobodu, jednakost, poštovanje, toleranciju drugog i drugačijeg. Niti jedna religija ne može se poistovjetiti i poistovjećivati sa državom kao pravnim licem koja predstavlja utočište brojnim narodima i narodnostima.

Mnogi  od preko  šest milijardi stanovnika  svijeta na ovaj ili onaj način su povezani sa nekim vjerskim pokretom-politički aktivnom organizacijom zasnovanom na snažnim vjerskim ubjeđenjima. Vjera je sistem misli zajedničkih nekoj grupi koji svojim članovima pruža predmet obožavanja i kodeks ponašanja na osnovu koga mogu da moralno prosuđuju o svojim postupcima. Procjenjujući utjecaj religijskih pokreta na međunarodna zbivanja važno je pažljivo razlikovati visoke ideale učenja od aktivnosti ljudi koji su na čelu tih religijskih grupa i pokreta. Osuditi ono što veliki religijski pokreti ponekad čine kada zloupotrebljavaju principe religija, ne znači da i ti principi zaslužuju osudu.(Charles W. Kegley, World politics:trend and transformation, 2006)

Kada razmatramo i razmišljamo o islamskom terorizmom onda vidimo da ta sintagma nema jasnog utemeljena. Svi koji misle da ubijaju u ime Vrhovne sile i da se povode za svetim ratom ili tzv. džihadom nisu dovoljno upoznati sa Božijim postulatima bilo koje vjere; u ovom slučaju islama. Treba naglasiti da je čovjekov napredak je rezultat njegovog razmišljanja i stavova.

Kada izgubimo pravo da budemo različiti, izgubili smo pravo da budemo slobodni. Ostanemo li slobodni i različiti, tek tada ćemo razumjeti i raditi na  ostvarenju svjetskog ethosa. (Dino Abazović, Religija u tranziciji, 2010)

Radikalni religijski pokreti dijele izvjesne razlike:

  1. Vide vlast kao korumpiranu i nelegitimnu zbog toga što je sekularna i ne podržava autoritet religije ili religijskih sankcionisanih društvenih i moralnih vrijednosti.
  2. U mnogim slučajevima vjerski pokreti  zamjenjuju vladu na lokalnom nivou i uključuju se u zdravstvo i druge socijalne programe.
  3. Oni pripadaju posebnom sistemu ponašanja i mišljenja za koji vjeruju da ga vlast mora reflektovati, promovisati i zaštititi u svim vladinim i društvenim aktivnostima.
  4. Oni su univerzalistički, to im daje naddržavnu motivaciju, što je činilac koji njihova gledišta o legitimnosti političke vlasti prevodi u širi kontekst za akciju.
  5. Svako ko ne vjeruje da je (konflikt marginalna forma) u bilo kom društvu u kome je  takvo gledište predominantno, građanin je drugog reda.
  6. Oni su militantni, spremni na upotebu prinude  u postizanju jedinog pravog cilja.

Bez obzira koliko tvrdili da pripadaju nekoj vjeri, izvršioci jednog ovakvog vandalizma to mogu počiniti jedino u cilju napada na tu vjeru. (Harun Yahya, Islam denounces terrorism, 2003)

Prema shvatanju ljudi koji su u bilo kojem radikalnom pokretu njihova doktrina i mišljenje treba da bude jedino ispravno i onu sumnjaju u Ustav kao takav, ne vide ga kao vrhovni zakon u jednoj zemlji. Superiornost je postala navika, a loše ophođenje zavladalo kao jedino pravilo kojeg se treba držati.

Istorijske činjenice ne predstavljaju ništa, njihovo tumačenje je sve. (Ed Husain prema Age Karr, Islamista, 2008)

Piše: ANESA DŽINIĆ

 

Share This Post

Google1

One Response to ED HUSAIN-‘ISLAMISTA’

  1. Arif 1. Avgusta 2014. at 15:34

    Vjera ne dozvoljava nasilje i nije svrha vjere da vjernost prema Bogu usmjeri kroz radikalnost prema nardima i vjerama koje nisu pod istom ‘kapom'… Vjera je daleko više.
    Način odgoja koji je meni bliže područje je bitan faktor koji teba da uključi empatiju da bi uvidjeli načine života i život(inj)arenja u skupinama koje se smatraju superiornima ili sa super egom.
    Kako odgojno razgovarati kada se odgojno ne promišlja?
    Kako mijenjati narod kada se on sam ne mijenja?
    Kako naučiti nekoga kada okolina slijepo slijedi besćudne osobe?
    Milion pitanja koja se dotiču radikalnosti i ljudi općenito, a ne izdvojene klase -islamista.
    Radikalan čovjek da ima dva tijela i recimo da budu na suprotnim stranama, sigurno bi mu oba tijela posljednji dah dala za ideologije koje gleda.
    “Da si rođen drugdje sve bi bilo drugačije,
    volio bi ono što mrziš najvećim žarom
    i opet bit it bilo vrijedno da to platiš glavom” Marko Š.
    Po mom gledištu za napad na radikalne pokrete treba radikalno, u pozitivnom smislu, nastupati sa knjigom i na taj način iz glave izbijati nacističke, fašističke, rasističke, cionističke i sve ostale ideologije koje remete mir drugog.
    Članak je (Y) (Y)

    Komentariši

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *