Hamida

DNK analize u BiH: U prosjeku svaki četvrti testirani muškarac nije otac svoga djeteta

DNK analize u BiH: U prosjeku svaki četvrti testirani muškarac nije otac svoga djeteta
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

“Na osnovu dostupnih podataka bh. laboratorija, može se pretpostaviti da se broj zahtjeva za DNK analizom očinstva kreće između 300 i 400 godišnje. Dakle, radi se o očevima koji su iz osobnih razloga odlučili da provedu ovo testiranje. U prosjeku svaka četvrta analiza rezultira negativnim nalazom, s tim što, opet, treba naglasiti da to ne znači da ‘svaki četvrti Bosanac ili Hercegovac nije otac svoga djeteta'”, navodi prof. dr. Damir Marjanović, profesor Univerziteta u Sarajevu i Internacionalnog Burch Univerziteta.

Nije rijetkost ni da se u bh. laboratorijama procesuiraju i očinstva iz drugih zemalja, no, s druge strane, nije neuobičajeno da Bosanci i Hercegovci iz osobnih razloga rade ove analize i izvan BiH, tako da je teško biti precizniji u određivanju ukupnoga broja analiza.

Neki testovi se obavljaju po privatnom, a neki po sudskom zahtjevu. Ipak, nema mjesta za paniku.

“Sličan trend se bilježi u regionu, ali i Evropi, stoga možemo poručiti Bosancima i Hercegovcima da nema mjesta za paniku, ali i da, ako misle da trebaju provjeriti svoje očinstvo, to mogu vrlo brzo i lako realizirati u nekoj od postojećih laboratorija”, kaže prof. dr. Marjanović u razgovoru za Radiosarajevo.ba. 

U posljednje vrijeme, usavršavanjem ove metode, forenzična DNK analiza je postala izuzetno “brza” metoda koja je i cijenom dostupna svima.

Naime, ako se radi o nekom hitnom slučaju testiranja očinstva moguće ga je završiti u roku od 24 sata, a sam test stoji “tek” oko 500 KM za analizu potencijalnoga oca i djeteta, ili oko 750 KM za analizu majke, djeteta i potencijalnoga oca. Ove cijene mogu biti i nešto veće ako se insistira na hitnosti same analize.

Prve moderne forenzične DNK analize u BiH su realiziranepočetkom ovoga stoljeća, a svoju najznačajniju primjenu u BiH su zabilježile u misiji identifikacije žrtava rata.

“Bez lažne skromnosti možemo tvrditi da je upravo iz oblasti DNK analize skeletnih uzoraka iz različitih povijesnih perioda, Bosna i Hercegovina jedna od vodećih, ako ne i vodeća, znanstvena ‘sila’. Primjena ove ekspertize, barem u BiH, u proteklih 15 godina je doživjela značajnu ekspanziju”, govori prof. dr. Marjanović.

Sama metoda je prešla put od rijetko korištene, pomalo egzotične i relativno skupe, ali i efikasne procedure koja se na samome početku koristila kao zadnji izbor u nizu svih metoda, do rutinske, svakodnevno upotrebljavane i relativno jeftine metode koja je danas jedna od prvih analiza u ispitivanju genetičkoga identiteta analiziranoga traga.

Kako se zapravo radi forenzični DNK test i šta je potrebno za njegovu analizu?

Forenzična DNK analiza je metoda kojom se, iz različitih bioloških tragova (krvi, dlake, kostiju, sperme, pljuvačke), utvrđuje DNK profil jedinstveni za svaku osobu. Utvrđivanjem i usporedbom tih DNK profila moguće je potvrditi da li neki biološki trag pronađen na mjestu zločina pripada ili ne pripada ispitivanoj osobi, utvrditi identitet pronađenih skeletnih ostataka, i to usporedbom s DNK profilima najbliže rodbine osobe za kojom se traga ili, pak, potvrditi ili odbaciti ispitivano biološko očinstvo (majčinstvo).

“Svoju primjenu danas nalazi u svim sferama onoga što se zove forenzična genetika. Tačnije, u BiH, upravo u ovome momentu dok vodimo razgovor, procesuira se sigurno na desetine različitih uzoraka u nekoliko laboratorija, kako onih koji su vezani za identifikacije žrtava rata, tako i onih pronađenih na mjestu zločina ili prikupljenih od potencijalnih očeva”, zaključuje prof. dr. Marjanović na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *