Azra Kahriman

Da li potrošnja određuje ko smo mi zaista?!

Da li potrošnja određuje ko smo mi zaista?!
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Konzumerizam predstavlja pokret građana, koji žele da se izbore za svoja prava i da ta prava unaprijede u odnosu na prodavače proizvoda koje konzumiraju. Potječe od engleske riječi „consume“ što znači potrošnja. Prateći pojam konzumerizma je i općepoznati „kapitalizam.“ Fenomen konzumerizma je jedno od glavnih obilježja razvijenog kapitalizma. Osnovna ideja kapitalizma je zaraditi novac. Kapitalisti zarađuju novac, koji poslije troše konzumirajući proizvode i usluge svrsishodno svojim potrebama i mogućnostima. Svi mi, ljudi, smo konzumenti, ali pitanje je u kojoj mjeri?!

„Nikada neka društvena formacija ne propada prije no što budu razvijene sve proizvodne snage za koje je ona dovoljno prostrana, i nikada novi, viši odnosi proizvodnje ne nastupaju prije no što se materijalni uvjeti njihove egzistencije nisu već rodili u krilu samog starog društva.“ Karl Marks

Ljude često privlače akcije na određene proizvode, npr. „3+1“; „kupite 2, treći dobijete besplatno“; „ako kupite 1, drugi dobijate u pola cijene.“ Koliko u tome istine ima? Možda mi zaista dobijemo tri proizvoda za cijenu jednoga, ali ko garantuje da u tu cijenu nije uračunat’ i taj treći proizvod!? Akcije takvog tipa postoje da bi privukle konzumente. Postavlja se pitanje da li čovjek kupuje taj proizvod zato što mu je baš potreban i zato što ga koristi, ili ga kupuje zato što je ponuđen na akciji (iako je upitno da li će taj proizvod koristiti često). Da bi obavio kupovinu, čovjek današnjice ne mora uopšte da napusti svoj dom, pored mnogih TV-kanala koji nude razne proizvode, postoje i tzv. kataloške prodaje, koje su posebno privlačne osobama nježnijeg pola, zbog mnoštva kozmetičkih preparata koji se nude u katalozima. Konzumerizam se širi putem medija, koji su dostupni većini ljudi ( TV, novine, Internet i sl.). Čovjek konzumerizma, može biti upoređen sa marionetom, kojom neko upravlja. U ovom slučaju čovjekom „upravlja„ potreba za kupovinom koja je proizišla iz reklama i reklamnih slogana.

„Godine 2001., BBC je objavio dokumentarni film pod nazivom ‘Shopology.’ Radnja dokumentarnog filma bila je koncentrirana na promatranje konzumerizma u Velikoj Britaniji, SAD- u i Japanu s psihološkog aspekta. Cilj ovakve vrste istraživanja je bio uvidjeti koliko je konzumerizam zdrav za ljude. Rezultati koje su istraživači dobili pokazali su da potrošnja danas doprinosi definiranju i odgovoru na pitanje tko smo mi, te da ljudi ‘kupuju’ svoj životni stil. Osim toga, zaključili su da konzumerizam povećava stres te da sve veći potrošački dugovi stvaraju pritisak u obiteljima.„ („Konzumerizam i iskrivljavanje vrijednosnog sustava“ ; 2009.)

 

Društva se temelje na vrijednosnim principima. Konzumerizam, zavladavši društvom nametnuo je svoje vrijednosti, pri kojima je bit stavljena na potrošnju novca. Svako ono što mu je potrebno kupuje/konzumira, nameće se zaključak da postoji mogućnost da potrošnja određuje ko smo mi doista. Nekoć bješe bitno šta ko misli, a sada je bitno šta ko konzumira, i na osnovu tih konzumacija određuje se kakav je ko čovjek. Ako neko nema materijalnih sredstava da konzumira određene proizvode, koristi određene usluge, da li ga to čini manje vrijednim, ili nižim u odnosu na druge?! Ne! To svakako ne treba biti tako. Ono smo što jesmo, i nikakva potrošnja ne treba utjecati na našu ličnost i na naše vrijednosne principe, kao ni na percipiranje osoba na osnovu potrošnje.
Svjetske liderske korporacije, počesto imaju svoje psihologe kojima je cilj da u potencijalnim potrošačima/ kupcima, „ probude želju“ za proizvodom i da ih „ ubijede“ da im je taj proizvod potreban da bi oni bili još specifičnija i uočljivija ličnost. Jak utjecaj se može ostaviti pogotovo na mlade osobe, koje su još u potrazi za svojim osobenostima.

Općepoznato je da ljudi često kupuju proizvode koji ih privuku svojim reklamama i reklamnim porukama. Stvoriti potrebu za tim proizvodima je primarni cilj, čime osoba postaje potrošač, odnosno izvor profita toj kompaniji koja proizvodi proizvod koji koristimo. Korporacije nastavljaju da proizvode bez obzira na sastojke proizvoda bili oni štetni ili ne, utjecaj proizvoda na zdravlje ljudi, pa i same ljude, na okolinu i sl. .

Za najjednostavniji primjer dovoljno je spomenuti duhanske industrije. Ove industrije, kao i sve druge, za primarni cilj imaju ostvariti profit, ali u ovom slučaj jedino na dobitku su vlasnici tih industrija. Naime, oni potencijalnim potrošačima nude „otrov“ u cigaretama (koje čak u sebi sadrže i katran) uvjeravajući ih kako su baš te cigarete „Jedne jedine.“ Na taj način se uz pomoć psihologije dobijaju stalni potrošači, što znači stalni profit.

Zapadni svijet, donio je mnogo novih izuma, a koja je u stvari svrha tih izuma?! Da se stvori ovisnost od proizvoda i usluga – to je prikrivena svrha korporacija. Konzumerizam nosi sa sobom promjenu načina života, stila življena i uopšteno govoreći načina na koji ljudi razmišljaju. Konzumerizam nas „ tjera “ da težimo da postignemo zadovoljstvo i ličnu sreću uz pomoć raznoraznih proizvoda i usluga. Koliko su u stvari potrošači bitni čelnicima korporacija?! Bitni su im samo u jednom cilju – za ostvarivanje profita. Ostvariti profit, bez potrošača/korisnika je nemoguće.
Piše: Azra Kahriman

 

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *