Sanela Karišik

Bildujmo dječije mentalne sposobnosti

Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

slika za kolumnu

 

Veoma je važno razvijati dječije mentalne sposobnosti i s tim početi na vrijeme. A kada je pravo vrijeme? Još kad je dijete u majčinom stomaku. Unošenjem kvalitetnih i raznovrsnih namirnica u toku trudnoće i u postnatalnom periodu povećava se inteligencija djeteta koje hranu preuzima direktno od majke. Taj pravilan način konzumiranja hrane i raznovrsnih namirnica treba nastaviti i dalje kako djeca rastu, jer je ona vrlo bitan faktor za njihov siho-fizički razvoj. No, evo o čemu još roditelji trebaju povesti računa kada je mentalni razvoj djeteta u pitanju…

 

„Dosta će mu biti škole!“

 

Naučno je potvrđeno da 75% neurona mozga formira se do 5.godine života. Zato je neophodno stimulisati djecu da prije početka škole razviju te neurloške veze i ojačaju intelektualni potencijal. Vrlo je važno taj uzrast iskoristiti jer je poslije kasno. Stoga je bitno dijete što prije uključiti u dječije vrtiće, gdje će kroz igru na vrijeme početi da uči. Djeca tada i ne shvataju da uče, to je njima najljepša igra i upravo njome pomažu svom mozgu da se bolje razvije. Među pedagozima ne postoji saglasan stav o tome kada treba dijete poslati u vrtić, no neki kažu da ga treba poslati od 9. mjeseca odnosno onda kada majka mora početi da radi. Drugi se pak zalažu da to bude period od 2.godine života.

 

Značaj dječijih vrtića

 

Veliki broj pedagoga i dečijih psihologa slaže se u stavu da je za formiranje ličnosti i karaktera veoma bitan period od treće do sedme godine, jer je to vrijeme kada dijete najviše uči, usvaja i upija znanja oko sebe. Dijete uči i stiče saznanja isključivo svojim iskustvom.

Igra je poseban i osnovni oblik učenja djece. Za spontanu igru, djeci su potrebna znanja, doživljaji, dobri uzori, adekvatan i podsticajan prostor, vrijeme, materijali i partneri za igru. Današnji ubrzan način života ne ostavlja roditeljima vremena da svojoj djeci obezbjede sve uslove za igru i pravilan razvoj, što samo potkrjepljuje tvrdnju o velikom značaju dečijih vrtića i gotovo njihovoj neophodnosti. Pored veoma značajne socijalizacije, odnosno procesa formiranja društvene ličnosti, jer čovjek je po sebi društveno biće, djeca kroz boravak u vrtićima stiču brojna iskustva i znanja. Zapravo, dijete u vrtiću dolazi u odnose u kakvima, do stupanja u tu ustanovu, nije bilo. Stiče brojna iskustva, upoznaje razna osjećanja, od prvih simpatija i drugarstava, pa do prve ljubomore ili nesimpatije. Sva ta osjećanja, događaji, lijepi ili manje lijepi, imaju nemjerljiv značaj za dječiji razvoj, sazrijevanje i socijalizaciju.

 

Značaj dječijih vrtića, ogleda se i u tome što eventualni poremećaji, zaostalost u razvoju, u vrtiću neće ostati neprimjećeni. Roditelji, prirodno naklonjeni svojoj djeci, veoma često zanemaruju ili ne primjećuju prve znake nepravilnog razvoja svog djeteta. Tako, roditeljima promaknu poremećaji u kretanju, u obavljanju fizioloških potreba i sl. Ipak, najčešći propusti koje roditelji naprave vezani su za razvoj govora kod djece. Često djeca ne govore pravilno usljed oštećenja sluha, poremećaja artikulacije, nepravilno razvijenog govornog aparata, zbog poremećaja ritma, glasnosti, zbog različitih psiholoških (emocionalnih i intelektualnih), kao i sredinskih činilaca. Pored ovih, česti su i poremećaji u misaonom (kognitivnom) razvoju i u emocionalnom razvoju.

 

Zbog ovih i mnogih drugih razloga, među koje spada prije svega obrazovanje i vaspitanje, veoma je značajno da djeca pohađaju dječije vrtiće. Vaspitači će sigurno primetiti i u saradnji sa stručnim saradnicima i samim roditeljima, raditi na otklanjanju svake vrste poremećaja kod djece. Sa druge strane, za dijete je najbolje da uči u grupi, da raste, razvija se, spoznaje sa svojim vršnjacima, da se kao društveno biće osjeti članom grupe, odnosno da se socijalizuje, nauči o drugarstvu i svim onim osjećanjima koja ne može da upozna kod kuće.

 

Što više raditi sa djecom

 

Postoje neka pogrešna uvjerenja roditelja koja su štetna po djecu. Na primjer, mala djeca vole da se okreću u krug, a roditelji im to zabranjuju bojeći se da se ne spotaknu i udare o nešto. Međutim, stručnjaci preporučuju da se djeci čak i od godinu ipo dozvoljava i forsira okretanje u krug jer se time stimuliše razvoj neuronskog sistema u mozgu. Također, djeca od 5 godina trebala bi da uhvate loptu koja im se baci, a prema istraživanjima čak 50% djece ne može da uhvati loptu, a razlog tome je što roditelji nedovoljno rade sa njima. Današnjim majkama je bitnije da im regali i vitrine, podovi i parketi budu uglancani, da im ne bi komšinica nešto prebacila nego da povedu računa o razvoju svog djeteta i da vrijeme posvete njemu, jer regal je danas regal sutra bezvrijedna starudija, a dijete je danas dijete, sutra čovjek….ali kakav? To zavisi od nas.

 

Piše: Sara Sabri

Share This Post

Google1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *