Azra Kahriman

Ašikovanje na krajiški način

Ašikovanje na krajiški način
Decrease Font Size Increase Font Size Text Size Print This Page

Cazinska krajina je zapadni dio bosanskohercegovačke regije Bosanske Krajine u sjeverozapadnom dijelu države. Zbog toga se često naziva i Sjeverozapadna Bosna.

Riječi koje su specifične za Cazinsku krajinu prikazane su u rečenicima u kojima se najčešće mogu čuti kod naših sugrađana.

 

Ženo, sve to ofrlje radiš. Pobugu brete, hem ćeš obaliti, hem ćeš obataliti.

ofrlje – nepažljivo, obaliti – srušiti, obataliti – pokvariti;

 

Od juče joj govorim da opere tu kameru suda, a ona ne haje.

kamara – gomila (mnogo), sud – suđe, ne hajati – ne obraćati pažnju;

 

Svaki dan se kefa, eno ga danas hoda ko vilen, bućav, tuskav. Ne znam ni ja više kakav je. Sve jest, ali insan više nije.

kefati se – tući se, vilen – lud, bućav – raščupan, tuskav – prljav;

Poleti, njekakva hučka se zametanla dolikana.

poleti – potrči (požuri), njekakva – nekakva, hučka – gužva, zametanla – napravila, dolikana – dolje;

Poćeraj mali ta kola, vajkana si drimovan. U šajtonu imaš pare za gorivo.

poćeraj – dovezi, vajkana – uvijek, drimovan – pospan, šajton – novčanik;

 

Une Saće fina ona mala i valjana.

une – u one, fina – lijepa, valjana – vrijedna;

 

Čudo se nastrmočilo, jemde će biti kiše.

čudo – puno, nastrmočilo se – naoblačilo se, jemde – najvjerovatnije;

 

Hajde snaho pokidaj ispod blaga i metni de im.

pokidati – čistiti ispod konja ili krava, metanti blagu – nahraniti živitinje;

 

Hoš ikad prestati raditi gareta?!

hoš – hoćeš li, garet – nered;

 

Je l’ ono 5. maja Omaha?

je l’– je li, Omaha – varoš;

 

U budžak je stavila lepuzan i na njega njekakvu heklanu salvetu.

budžak – ćošak, lepuzan – vrsta šporeta koji je skoro svaka kladuška kuća imala, njekakvu – nekakvu;

 

U čani je zamišala kljukušu, stavila je u tepsiju i ispekla u pekari, mislila sam da je prisna, ali nije, dobro se ispekla. Komsali smo je rukama, počinili maslom i pojeli.

zamišati – zamijesiti, pekara – rerna, prisno – nije dobro pečeno, komsati – komadati, počiniti– pomastiti;

 

Mali, pošaj šta ću ti reći, ote tene treba odrišiti.

pošaj – poslušaj, ote – te, odrišiti – odvezati;

 

Danas idemo u prije.

Ići u prije – posjetiti snahinu ili zetovu rodbinu;

 

Hlapav kobabo mu.

hlapav – proždrljiv

 

Ne mogu se više bočiti sa ovom kravom, moram je prepeti.

bočiti se – mučiti se, trpjeti, prepeti – privezati;

 

Olamani smo imali bolje kurze, a lani slabije.

olamani – pretprošle godine, kurze – kukuruz;

pokidati – čistiti ispod konja ili krava, metanti blagu – nahraniti živitinje;

 

Hoš ikad prestati raditi gareta?!

hoš – hoćeš li, garet – nered;

 

Je l’ ono 5. maja Omaha?

je l’– je li, Omaha – varoš;

 

U budžak je stavila lepuzan i na njega njekakvu heklanu salvetu.

budžak – ćošak, lepuzan – vrsta šporeta koji je skoro svaka kladuška kuća imala, njekakvu – nekakvu;

 

U čani je zamišala kljukušu, stavila je u tepsiju i ispekla u pekari, mislila sam da je prisna, ali nije, dobro se ispekla. Komsali smo je rukama, počinili maslom i pojeli.

zamišati – zamijesiti, pekara – rerna, prisno – nije dobro pečeno, komsati – komadati, počiniti– pomastiti;

 

Mali, pošaj šta ću ti reći, ote tene treba odrišiti.

pošaj – poslušaj, ote – te, odrišiti – odvezati;

 

Danas idemo u prije.

Ići u prije – posjetiti snahinu ili zetovu rodbinu;

 

Hlapav kobabo mu.

hlapav – proždrljiv

 

Ne mogu se više bočiti sa ovom kravom, moram je prepeti.

bočiti se – mučiti se, trpjeti, prepeti – privezati;

 

Olamani smo imali bolje kurze, a lani slabije.

olamani – pretprošle godine, kurze – kukuruz;

 

Odnafo nosaš te đozluke po gradu da se siliš s njima.

odnafo – namjerno, đozluke – naočale.

 

Samo u Krajini ako se nešto smanjilo kažemo ušlo je u vodu, haljine se peru tj. veš, šta ti je za mnom – ne brini se za mene, zvizdan – velika vrućina, hujljiv – lahko se naljuti, kefati – tući se, preričiti se – posvađati se, barkati – dirati nešto, radijon – radio i sve ostale riječi u koje se ubacuje suglasnik „J“, kao npr. vidijo – vidio, radijo – radio. U obilježje kladuškog govora također ulaze: zehra – malo nečega, virelje– ipak, usprkos, metanti – staviti, muhlija – ekser, upečiti se – biti pun sebe, izamence – jedan za drugim, kuljava – trudna, koljiv – svadljiv, bjen – dobiti batine, fližder – frižider, vabni – pozovi (kažemo vabni kravu), hajemo – hajdemo, bocun – tegla, keserti se – glasno se smijati, silovna – djevojka koja se pravi važna, mema – dojka, sati – sisati, klak – tlak, gornji boj – gornji sprat kuće, fala – hvala, lipo – lijepo, ustribiti – pospremiti po kući, nemore – ne može, more – može, učevrmu – u krug, meščinde – meni se čini da, svit- svijet, svitovati – savjetovati, svakom njegov paj – svakom njegov dio, štanca– piše.

Također, za Veliku Kladušu je karakteristično i da se koriste riječi u koje se ubacuje nastavak –ke, npr. kod naske – kod nas, kod vaske – kod vas, unaske – u nas, uvaske – u vas, a u Cazinu – njike, npr. kod njike – kod njih.

 

Fraze

Najpoznatija fraza koja se koristi u Velikoj Kladuši je Vodite ga kod Evrese ili zreo je za Šakića – što bi u prijevodu značilo da osoba ima nekih mentalnih poteškoća, Evresa i Šakić su poznati doktori psiholozi.

U tekstu su prikazane neke od riječi koje po svojim osobinama obilježavaju Cazinsku krajinu i njenu okolinu. Samo su neke od riječi izdvojene u ovom tekstu da se sačuvaju od zaborava. Te riječi ostavili su nam naši djedovi i nane u amanet da ih i dalje baštinimo, jer je to bogatstvo našega jezika.

Podjela riječi nije izvršena geografski, tj. gdje su koje riječi najzastupljenije, već u ovom tekstu izdvojene su neke karakteristične riječi koje su vezane najviše za Veliku Kladušu, jer su oba istraživača/ zapisivača iz Velike Kladuše.

Slikovit naziv „Zehru riječi da se snađete ako sa Krajišnikom ašikujetedala je prof. engleskog jezika i književnosti Dijana Ajdinović, a svoj doprinos zapisivanju naših dijalekatskih osobina prof. bosanskoga jezika i književnosti Zerina Nadarević, koja je na masteru Slavistike u Beču gdje planira da objavi istraživački rad na tu temu.

Od istraživačkog rada došlo je do ideje da se nastavi saradnja između dvije mlade profesorice i da se prikuplja neiscrpan bunar krajiških riječi koje će, nadajmo se, u budućnosti ugledati svjetlo dana u publikacijama ili u nekoj jezičkoj knjizi.

Koristimo ovu priliku da bismo naše sugrađane upoznali sa radom ove dvije mlade profesorice i da bismo im pomogli u prikupljanju što zanimljivijih i specifičnijih riječi koje se mogu naći samo u Cazinskoj krajini.

 

(kladuša.net)

Share This Post

Google1

One Response to Ašikovanje na krajiški način

  1. Osman 14. Juna 2014. at 10:07

    U određenim selima na tromeđi V.Kladuše Cazina i Bužima za Cazinjane kažu CAZIMLJANI, a za Bužimljane vele BUŽINJANI!

    Komentariši

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *